Petak, 25 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U obrazloženju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji, predlagač Federalno ministarstvo pravde je navelo da je on potreban kako bi se Konvencija Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici uključila u zakonodavstvo Federacije, što su podržali svi zastupnici tokom rasprave ali i glasanja.

Kako je rekao ministar pravde Vedran Škobić, zakonom se uvode hitne mjere zaštite koje provode policijski organi, mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi, regulisana su prava žrtava i zaštićena su djeca žrtve nasilja.

Škobić je istakao da se donošenjem ovog zakona u zakonodavstvo Federacije djelimično preuzima Direktiva Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope od 14. maja 2024. o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici.

“Daju se i veća ovlaštenja policijskim organima. Član 32. precizira da je policijska uprava dužna za svaki prijavljeni slučaj nasilja izaći na lice mjesta odmah po primljenoj prijavi”, rekao je obraćajući se zastupnicima.

Pojasnio je da plicija može osobu za koju postoje osnovi sumnje da je učinila nasilje privremeno pritvoriti i zadržati je 48 sati.

Zastupnica Alma Kratina pohvalila je zakon i rekla da nove zakonske odredbe propisuju veću odgovornost i veću mogućnost djelovanja svih onih koji učestvuju u lancu odlučivanja u borbi protiv nasilja u porodici, a to se odnosi na centre za socijalni rad, obrazovne ustanove, policiju i pravosudne institucije.

Zakonom je predviđeno uspostavljanje 24-satne besplatne SOS telefonske linije koja pokriva cijelu Federaciju, radi davanja savjeta i pružanja podrške žrtvama nasilja, povjerljivo, odnosno čuvajući i njihovu anonimnost, u vezi sa svim vidovima nasilja obuhvaćenim ovim zakonom.

Zastupnica Jasmina Bišćević Tokić pohvalila je zakon te ga ocijenila kao “korak ka rješavanju društvenog problema”, ali je problematizirala odredbu zakona kojom je propisano da ne smije biti objavljen identitet nasilnika bez njegove saglasnosti.

“Mislim da to ne bi trebalo tako biti, pogotovo ako objava identiteta može pomoći u pronalaženju nasilnika ili biti alarm da ponovo ne počini isto krivično djelo”, rekla je ona.

Još jedna od novina jeste i uvođenje elektronske narukvice nasilniku sa izrečenim mjerama zabrane prilaska, kako bi policija mogla pratiti da li ih poštuje i na vrijeme pomoći žrtvi ukoliko pokuša prekršiti mjeru.

U slučaju da se nasilnik približi žrtvi, ona bi dobila upozorenje da se sakrije, a najbliža policija alarm da krene prema njoj i spriječi njegovo približavanje. Počinilac bi bio kažnjen za kršenje mjera ako bi se usvojio ovaj prijedlog. Federalni ministar pravde ovu odredbu smatra najefikasnijom u procesu zaštite žene, o čemu je Detektor ranije pisao.

Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i Dom naroda.

S današnjeg dnevnog reda povučene su izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije kojim bi se uvelo novo krivično djelo – femicid, što je izazvalo negodovanje dijela zastupnika.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Odbijen zahtjev Jovice Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
    Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj.
    Centralna izborna komisija BiH. Foto: Detektor
    CIK ponovno kaznio političke stranke na ukupno 23.000 maraka
    Centralna izborna komisija kaznila je tri politička subjekta sa ukupno 23.000 konvertibilnih maraka zbog preuranjenje kampanje i zloupotrebe djece u političke svrhe, dok su njihovi kandidati kažnjeni novčanom kaznom od ukupno 17.500 maraka.
    Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
    Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka