Subota, 8 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Nakon dugogodišnjih inicijativa udruženja za zaštitu žena, Federalno ministarstvo pravde je krajem prošle godine na javnoj raspravi stručnjacima i medijima prvi put predstavilo Izmjene i dopune Krivičnog zakona, kao i prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Neke su odredbe izmijenjene, ali neke su i potpuno nove i predložene na osnovu iskustva u radu s preživjelim žrtvama nasilja.

Prema prijedlogu, na osnovu načina izvršenja djela po prvi put u našoj zemlji bilo bi moguće kazniti počinioca online nasilja, odnosno nasilja putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Organizacije koje su insistirale na ovoj izmjeni navodile su kako su fizičkom nasilju i ubistvima uglavnom prethodila nasilja i prijetnje u online prostoru i da bi takvo kažnjavanje spriječilo mogućnost dolaska do fizičkog nasilja.

Jedna od novina koju stručna javnost smatra najefikasnijom jeste i uvođenje elektronske narukvice nasilniku sa izrečenim mjerama zabrane prilaska, kako bi policija mogla pratiti da li ih poštuje i na vrijeme pomoći žrtvi ukoliko pokuša prekšiti mjeru.

U slučaju da se nasilnik približi žrtvi, ona bi dobila upozorenje da se sakrije, a najbliža policija alarm da krene prema njoj i spriječi njegovo približavanje. Počinilac bi bio kažnjen za kršenje mjera ako bi se usvojio ovaj prijedlog. Federalni ministar pravde ovu odredbu smatra najefikasnijom u procesu zaštite žene.

“Ako mene pitate, mislim da je ovo najefikasnija mjera za adekvatnu zaštitu žene u pogledu sprečavanja i onemogućavanja nasilnika za ponovno počinjenje djela”, rekao je ministar Vedran Škobić tokom rasprave.

Meliha Sendić iz Centra ženskih prava kazala je da su godinama tražili pooštravanje kazni i mehanizama zaštite žene od nasilja te uvođenja novih djela, koji bi onemogućili nasilniku bijeg od odgovornosti.

“Vjerujem da će sada novi zakon dati i odgovore na neka pitanja, jer većinom su se profesionalci u institucijama u sistemu zaštite oslanjali na to da postoje određene praznine i da zakoni nisu usklađeni”, kazala je Sendić.

Zakonom se definiraju i hitne mjere zaštite poput udaljavanja iz stana i kuće, zabrana približavanja žrtvi i djeci, zabrana komunikacije. Svrha im je otklanjanje neposredne opasnosti za žrtve nasilja i njihovu djecu, kao i sprečavanje ponavljanja nasilja.

Do sada su nevladine organizacije, naročito one sa sigurnim kućama, imale najznačajniju ulogu u pomoći žrtvama nasilja, zato su sada upravo one prepoznate i kroz zakon kao sudionici sistema u zbrinjavanju i pomaganju žrtvama. Osim nevladinih organizacija, sada bi se sigurne kuće mogle osnovati i kao javne ustanove, odnosno finansirati iz budžeta, što bi moglo ojačati njihovu finansijsku stabilnost i dugoročnost.

Važna izmjena je i da nasilnici koji budu osuđeni na kaznu zatvora do godinu dana zbog bilo kojeg oblika nasilja u online ili javnom prostoru, sada ne bi mogli otkupiti kaznu zatvora, kao što je slučaj u drugim krivičnim djelima, a što je stručna javnost kritikovala.

Osim prijedloga ovog zakona koji će se na Parlamentu Federacije naći 28. januara, fokus izmjena Krivičnog zakona Federacije BiH je na pooštravanju kazni, ali i na uvođenju novih kaznenih djela poput uhođenja, sakaćenja spolnih ženskih organa, zloupotrebe snimaka spolno eksplicitnog sadržaja, odnosa s djetetom mlađim od 15 godina i drugih koji štite žene i djecu.

Povezane vijesti
Saznajte više
Propusti i sporost pravosuđa pomogli osumnjičenom da izbjegne optužbe za ratne zločine
Dragoljub Jevtić je pobjegao iz Bosne i Hercegovine prije nego što ga je Državno tužilaštvo optužilo za zločine u Vlasenici. Jednom kada je optužnica podignuta, zatražena je njena dorada jer su tužioci propustili da ga saslušaju na sve okolnosti, ali on više nije bio dostupan za nova saslušanja, zbog čega je Sud BiH odbio potvrditi optužnicu. Još jedan u nizu bjegova od bh. pravosuđa novo je razočaranje za žrtve zločina zbog kojeg neki stručnjaci predlažu uvođenje suđenja u odsustvu.
Dugo traganje porodica za djecom ubijenom u ratu i pokušaj da ih sačuvaju od zaborava
Dok se utrkuju s vremenom, roditelji i porodice djece nestale u ratu strahuju da ih, kada oni umru, niko više neće tražiti. U Detektor TV-u žele sačuvati uspomene na djecu i još jednom pozvati za pomoć u pronalasku.