Milorad Dodik. Foto: BIRN
Na početku ročišta, sudija Sena Uzunović odbila je zahtjev Dodikove Odbrane za ponovno izvođenje dokaza zbog proteka roka od 30 dana, nakon čega su saslušani svjedoci Siniša Karan i Slavko Mitrović, koji su pozvani na okolnosti razgovora s optuženim od juna do 7. jula 2023. u vezi potpisivanja ukaza.
“Predsjedniku sam tada sugerisao, a i sada bih isto, da ih potpiše“, rekao je Karan, koji je profesor ustavnog prava, ministar unutrašnjih poslova RS-a, te član Savjeta za zaštitu ustavnog poretka.
On je naveo da je Dodik morao potpisati ukaze koje je usvojila Narodna skupština RS-a, jer Ustav ne poznaje mogućnost njegovog nepotpisivanja. Dodao je da je predsjednik dio zakonodavnog procesa, ali da nije zakonodavna vlast, nego je to jedino NSRS.
Karan je potvrdio da postoji mogućnost da predsjednik vrati zakon Skupštini, ali da u ovom slučaju za to nisu bili ispunjeni uslovi.
“Moj je savjet bio da se ne može vratiti, jer ne postoje razlozi“, rekao je svjedok.
On je kazao da, prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, nijedan visoki predstavnik nema zakonodavna ovlaštenja i da niko nije iznad Ustava.
“Nametnuti zakon po kojem se sudi Dodiku ruši suverenitet BiH“, rekao je Karan.
Branioca Gorana Bubića interesovalo je da li je s Dodikom razgovarao o mogućoj odgovornosti zbog potpisivanja, što je svjedok potvrdio, navodeći da je i sam bio svojevremeno procesuiran. Kazao je da bi i u slučaju nepotpisivanja Dodik mogao biti pozvan na odgovornost.
Na pitanja Dodika, Karan je potvrdio da je Ustav RS-a usaglašen s Ustavom BiH, da Christian Schmidt nije legalan visoki predstavnik, kao i da mu je rekao da smatra da nema bojazni od krivične odgovornosti. Dodik je Karanu, kao i Mitroviću, rekao da sad vide dokle su ga doveli svojim savjetima i da oni treba da budu na njegovom mjestu.
Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Na pitanja tužioca Nedima Ćosića, Karan je rekao da ne postoji pisani dokument sa sastanaka na kojima su on i drugi pravnici savjetovali Dodika, te potvrdio da optuženi samostalno donosi odluke i da je za njih odgovoran.
Rasprava je pokrenuta kada je Ćosić ispitivao svjedoka o četiri odluke visokog predstavnika iz jula. Karan je na kraju rekao da ne zna kada je Dodik upoznat s njima, a da je s njim razgovarao o potpisivanju ukaza.
Braniocu Miljkanu Pucaru svjedok je rekao da Službeni glasnik ne može prekinuti zakonodavnu proceduru.
Svjedok Slavko Mitrović govorio je o razlozima donošenja dva sporna zakona, navodeći da je Ustavni sud BiH duže vrijeme zadirao u Dejtonski sporazum i da nije bilo rješavano pitanje stranih sudija. Svjedok je rekao da su on i drugi pravni eksperti ukazali Dodiku na posljedice ukoliko ne potpiše ukaze.
“Rekli smo da dolazi pod udar odredbe ‘napad na ustavni poredak’, za šta je propisano čak do 12 godina“, rekao je Mitrović.
On je rekao da su Dodiku predočili da Schmidt 2021. nije legalno imenovan na poziciju visokog predstavnika i da ga ne obavezuje ono što on donosi.
Svjedok je tužiocu potvrdio da predsjednik RS-a samostalno donosi odluke u skladu sa Ustavom i da je za njih odgovoran.
Sudija Uzunović je na početku ročišta kazala da se neće ponovo izvoditi dokazi jer Odbrana u svom zahtjevu nije dala nijedan valjan razlog za to.
“Zahtjev Odbrane je neosnovan i očigledno usmjeren na odugovlačenje postupka“, rekla je Uzunović, napominjući da su planirana ročišta više puta odgađana, uglavnom zbog prvooptuženog i njegovog branioca.
Nastavak suđenja je zakazan za 5. februar, kada je planirano da Dodik svjedoči u svoju korist.
