Ćamil Ramić. Foto: BIRN BiH
Jusuf Kešmer kazao je da je bio pripadnik jedinice “Čole” i da su u avgustu 1992. donijeli jednog ranjenika u Međeđu. Prema njegovim riječima, imali su 48 sati da se vrate na liniju, ali je došla Vojna policija i njega te još dvojicu odvela zbog, kako će se kasnije ispostaviti, dezerterstva.
Kešmer, koga je Tužilaštvo pozvalo u okviru dokaza replike, naveo je da su ih Ćamil Ramić i još dvojica vojnih policajaca odveli u pritvor u Hureme.
“Tada ću saznati da je on Ćamil Ramić”, rekao je svjedok, dodavši da su vojni policajci slušali Ramića i da je kazao da dovedu još dezertera.
Kako je rekao, njega je Ramić udario kada su se sporječkali u vezi s dezerterstvom.
“Ustao je i udario me je ‘heklerom’”, prisjetio se Kešmer i dodao da mu je on potom uzeo “hekler”, ali da se u nastavku sukoba čuo pucanj i da je Ramić ranjen.
Ispričao je da je Ramić ležao, da nije bio svjestan, ali da je bio živ. Naveo je da su ga odnijeli u stacionar i da se poslije pričalo da je ranjen metkom od pištolja “TT”, te da je rana bila površinska kod sljepočnice i da je metak izvađen.
Kešmer je kazao da je u pritvoru u Huremima bio 36 dana i da je kroz prozor viđao Ramića, kojem je bila povezana ruka. Dodao je da je poslije prebačen u Goražde, gdje je takođe bio 36 dana u zatvoru, a poslije puštanja je angažovan u 31. brigadu.
“Čini mi se da mi nisu dali da se vratim, jer je Ćamil još bio u Međeđi”, rekao je svjedok, dodavši da se vratio u proljeće 1993. godine, kada optuženi više nije bio tamo.
Na pitanja Ramićeve Odbrane, Kešmer je kazao da nije doveden u Međeđu zbog dezerterstva, nego da je, kad su doveli ranjenika, odveden u pritvor. Braniteljica Nina Karačić Brković sugerisala je da je svjedoka za dezerterstvo prijavio komandir Vojne policije Emil Kos, s čim se svjedok nije složio.
Braniteljici je potvrdio da radi u “BH šumama”, kao i njegov brat, a da je direktor Ahmet Sejdić, nekadašnji komandant Višegradske brigade. Tužiteljici Marijani Čobović je rekao da mu Sejdić nije govorio kako će svjedočiti.
Ramić je optužen s Himzom Selimovićem i Ramizom Mićivodom za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada. S njima se sudi i Mehmedu Dobrači, koji je optužen za zločin nad zarobljenicima i civilima počinjen 1995. na području Rogatice i Goražda.
Sejdiću se trenutno sudi u Sudu BiH u odvojenom predmetu, za napade ne sela Klisure, Bursići i Hadrovići na području Višegrada. Ranije je oslobođen optužbi za zločine počinjene na području Goražda i Rudog u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine.
Suđenje se nastavlja 27. januara.
