Sagovornici Detektora kažu da ovakve kazne nisu dovoljno stroge i preventivne.

“Zasad još uvijek izgleda da se političkim subjektima isplati kršiti izborna pravila. Ali ukoliko ih, žargonski rečeno, ‘puknemo po džepu’, onda će konačno biti spriječene ove izborne nepravilnosti, uključujući i zloupotrebu djece u političke svrhe”, poručuje Hanas Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom“.

Ove kazne su izrečene prvi put u jednom izbornom ciklusu, nakon što su izmjenama i dopunama Izbornog zakona – koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt – prepoznate takve zloupotrebe najmlađih građana BiH u političke svrhe.

CIK je po ovom osnovu zaprimio 42 prijave, ali tri mjeseca nakon izbora – u tek nešto više od polovine predmeta – kažnjeno je 15 političkih organizacija i deset kandidata s više od 100.000 maraka, a u četiri slučaja postupak je obustavljen.

Iz ove institucije pojašnjavaju da su tokom ovog izbornog ciklusa primili gotovo 3.000 prigovora i žalbi, zbog čega do danas nisu bili u mogućnosti donijeti odluke o svakoj pojedinačno.

“Uzimajući u obzir kadrovske kapacitete, uložen je maksimalan napor za rješavanje… uz napomenu da će svi prigovori koji do sada nisu riješeni biti razmatrani u narednom periodu”, kazali su iz CIK-a za Detektor.

Posmatrači Koalicije “Pod lupom” zabilježili su 36 slučajeva zloupotrebe djece koje su prijavili CIK-u, ali ni za jedan nema odluke. Iako pozdravljaju činjenicu da je ova vrsta zloupotreba prvi put sankcionisana, kritični su prema praksi da se po prijavama postupa od slučaja do slučaja, kao i da izgleda da kriteriji i standardi u kažnjavaju još uvijek nisu jasni.

“Da li je to sad posljedica što je to novina u Izbornom zakonu, pa još uvijek ne znaju kako da pristupe određenim slučajevima, ali evo nadamo se svakako da će u narednom periodu proaktivnije malo postupati po pitanju ove nepravilnosti”, dodaje Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije “Pod lupom”.

Slično je, dodaju, i s prijavama u drugim slučajevima zloupotreba koje su registrovali, pa sankcije nisu izrečene za još 270 slučajeva – od ukupno 400 koje su prijavili. Ali pozitivnom smatraju činjenicu da je CIK počeo strožije kažnjavati sve nepravilnosti, te se nadaju da će to biti nastavljeno i u budućnosti, kako bi kazne postigle efekat da političare i organizacije odvraćaju od nepravilnosti.

CIK i Koalicija “Pod lupom” bilježe da su najčešće zloupotrebe počinjene tako što su se djeca pojavljivala na fotografijama i u promotivnim videomaterijalima, najviše na društvenim mrežama. Još jedan od načina zloupotrebe bila je i podjela školskog materijala, paketića i sličnih artikala u različitim prilikama.

Transparency International BiH (TI BiH), prema čijoj prijavi je izrečena kazna “Pokretu“ i Adnanu Šabaniju, smatra da CIK nije jedina institucija koja bi se trebala baviti ovim problemom. Centri za socijalni rad, ombudsmeni za zaštitu ljudskih prava i djece, ali i obrazovne ustanove, samo su neke od institucija koje vide kao odgovorne.

“Imali smo slučajeve gdje se djeca u školskim dvorištima fotografišu s promotivnim posterima i tu je teško utvrditi ko je djecu naveo na to da se umiješaju u politička dešavanja. Dakle, potrebna je koordinacija cijelog sistema i nije samo za očekivati od CIK-a da postupa po ovakvim nepravilnostima, jer je riječ o jednoj osjetljivoj kategoriji”, smatra Damjan Ožegović, viši istraživač TI-a BiH.

On navodi i da je CIK postupao posebno oprezno u svim ovim slučajevima, te da je pohvalno što su reagirali i na slučajeve kada su djeca zloupotrebljavana čak i uz pristanak roditelja ili staratelja, ali da je širi društveni odgovor potreban jer ovdje nije riječ samo o predizbornoj zloupotrebi, nego i o zaštiti najmlađih i radu institucija u najboljem interesu djece.

“Nije samo poenta da se sankcionišu nepravilnosti, već je poenta da se zaštite ugrožene kategorije stanovništva, u ovom slučaju djeca”, dodaje Ožegović.

Da je sprečavanje zloupotrebe djece u predizbornim kampanjama sveobuhvatna obaveza društva, upozoravali su nekoliko puta i iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH. Oni navode da je Ustavom BiH i Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta propisana obaveza institucija da ukazuju na zabranu uključivanja djece u aktivnosti koje mogu biti povezane s političkim zagovaranjem ili promocijom.

“Dužnost nadležnih organa jeste da poduzmu sve odgovarajuće zakonske, upravne, društvene i obrazovne mjere da bi se dijete zaštitilo od svih oblika tjelesnog ili mentalnog nasilja, povreda ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zloupotrebe ili eksploatacije”, podsjećaju iz Institucije ombudsmena.

Banjalučka sociologinja Mirjana Čeko ističe da praksa zloupotrebe djece u ove svrhe predstavlja moralni, politički i društveni sunovrat koji razotkriva nemoć društva da zaštiti svoje najranjivije članove. Taj fenomen, dodaje, ne šteti samo trenutnim mladim generacijama, nego i gradi opasne obrasce normalizacije manipulacije.

“Kada djeca postanu alati političke propagande, oduzima im se pravo na neutralnost, autonomiju i nevinost, dok im se istovremeno nameće teret političke instrumentalizacije koji može ostaviti dugoročne posljedice na njihovo mentalno i psihičko zdravlje, ali i na identitet”, smatra Čeko.

Za nju su izrečene sankcije simbolične i neefikasne, jer političkim akterima omogućavaju da nastavljaju s praksama zloupotrebe. Posebno joj je to problematično kada se zloupotrebe događaju na mjestima poput škola i dječijih igrališta, jer takva praksa otvara mogućnosti da takvi prostori budu iskorišteni za nametanje ideoloških stavova, komercijalne agende ili bilo koji drugi vid manipulacije.

“Društvo koje mirno posmatra ovakve zloupotrebe šalje poruku da su djeca samo sredstva za postizanje ciljeva, a ne subjekti s pravom na zaštitu i dostojanstvo”, zaključuje Čeko.