U posljednjem biltenu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske pojavila se informacija da su policajci u četvrtak, 9. januara, dan u kojem se obilježavao neustavni dan ovog entiteta, u Banjoj Luci zaustavili vozača iz Jajca i u njegovom peugeotu vidjeli “ratnu zastavu s grbom Armije BiH”. Objašnjava se da su zastavu oduzeli, a vozaču izdali prekršajni nalog.

Krajem prošle godine policajci su kaznili grupu žena, dok su pravile pauzu na banjalučkom trgu, jer su isticale zastavu nekadašnje Republike BiH.

Policajci u RS-u nastavili su izdavati prekršajne naloge iako postoje barem dvije odluke sudova suprotne prekršajnim nalazima i jedna krivična za isticanje zastave korištene početkom 90-ih godina.

Jedna od takvih prekršajnih prijava odbačena je još prije deceniju, nakon što su boračka udruženja u Bijeljini prijavila da se pored Atik džamije nalazi zastava Republike BiH.

Odbornik u Skupštini Grada Bijeljina Samir Baćavac kaže da mu nije poznato da je, prema Zakonu o javnom redu i miru RS-a, zastava pod kojom je BiH primljena u Ujedinjene nacije predmet kažnjavanja.

“To je sve na neki način zloupotreba položaja policije RS-a i na određeni način pritisak na Bošnjake”, smatra Baćevac.

Detektor je 2021. godine pisao kako su entitetske policije više puta kaznile građane koji su isticali zastave naroda, entiteta ili bivše države na osnovu prekršajnih naloga zbog izazivanja nacionalne netrpeljivosti ili vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, što su pravni i sigurnosni stručnjaci ocijenili proizvoljnim i nezakonitim.

Protiv Sejfudina Tokića je godinama vođen krivični postupak zbog isticanja zastave Republike BiH, ali je 2021. godine oslobođen odgovornosti.

Evropski sud za ljudska prava istakao je činjenicu da ukoliko neka lica smatraju zastavu uvredljivom, šokantnom ili čak “fašističkom”, samo njeno isticanje ne može narušiti javni red niti može opravdavati kažnjavanje zbog toga, objašnjava Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu.

“Sud naglašava da samo postojanje negativnih osjećanja ili čak bijes zbog istaknute zastave, ne mogu predstavljati razlog za kažnjavanje zbog isticanja zastave. To posebno u slučajevima kada dotična zastava nikada nije bila zabranjena. Činjenica da neko smatra da isticanje zastave predstavlja znak nepoštovanja, ne predstavlja razlog ili osnov za ograničenje slobode izražavanja”, kaže Išerić.

Javna vlast bi morala dokazati da je došlo do stvarnog uznemirenja javnosti, do rizika od nesigurnosti, a posebno se mora pažljivo ispitati kontekst, značenje zastave i sposobnost da podstakne na nasilje prema nekoj društvenoj skupini, usađivanjem dobro ukorijenjene i iracionalne mržnje prema toj društvenoj grupi, što uključuje da li je lice koje je istaknulo zastavu držalo pasivno ili aktivno.

Išerić dodaje da tek tada javna vlast može biti u stanju da povuče liniju razgraničenja između govora koji možda uznemirava i koji je zaštićen slobodom govora i koji podriva temeljne vrijednosti koje promovira Evropska konvencija.

“Vrlo upitno da li je na pravom mjestu, pravni osnov za izricanje prekršajnih naloga – u skladu je sa zahtjevima Evropske konvencije i to da bude predvidljiv i dovoljno precizan, da bi građani mogli uskladiti svoje ponašanje u skladu s domaćim zakonom i predvidjeti sankcije u slučaju nezakonitog ponašanja”, pojašnjava Išerić.

Ranije je policija u RS-u kaznila Nihada Aličkovića sa 100 maraka jer je na društvenoj mreži Facebook objavio sliku sa zastavom Republike BiH tokom podjele paketića u Derventi. Ovaj osnivač grupe “Antidejton”, koja se zalaže za jednostrano ukidanje entiteta Republika Srpska i čije objave često izazivaju niz reakcija, kaže da se MUP Republike Srpske žalio kada je prvostepena presuda bila u njegovu korist nakon što nije prihvatio odgovornost za prekršaj.

“Ta presuda, ta žalba je otišla na viši Sud u Doboju. I tu je također Sud presudio u moju korist jer to također, jer to nije zaista narušavanje javnog reda i mira”, kaže Aličković.

Zastava može biti prekršaj samo u situaciji da svojim isticanjem izazove ozbiljno uznemiravanje građana u mjestu gdje je istaknuta, objašnjava advokat Aleksandar Jokić.

“Ukoliko zastava nije mogla da izazove uznemiravanje ili nije izazvala uznemiravanje. Zastave koje su ušle u svakodnevni folklor u BiH teško mogu da izazovu uznemirenje građana”, kaže Jokić i dodaje da se građani mogu žaliti na prekršajne naloge kako bi ih sudovi poništili.

MUP RS-a se poziva na dva dva člana Zakona o javnom redu i miru koji kažnjavaju remećenje svađom, vikom, vriskom, izvođenjem ili reprodukcijom muzičkih sadržaja ili tekstova, nošenjem ili isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja i drugo nepristojno ili drsko ponašanje te postupke grubog vrijeđanja drugog lica na političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi ili drugim bezobzirnim ponašanjem kojim izazivaju osjećanje fizičke ugroženosti ili uznemirenosti građana, za što su predviđene kazne u rasponu od 100 do 800 maraka.

U slučaju da neki od sudova potvrde ovakav prekršajni nalog, moguća je žalba Ustavnom sudu BiH. Iz Ustavnog suda BiH potvrdili su za Detektor da nikada nisu odlučivali o isticanju zastave Republike BiH u Republici Srpskoj.

Zastava s ljiljanima nije nacionalna zastava, već obilježje historije BiH, kaže advokat Kadrija Kolić.

“Ne može historijsko obilježje jedne države vrijeđati ničije nacionalno osjećanje, to je suština”, kaže on.

Nedžad Korajlić, bivši dekan Fakulteta za kriminologiju, kriminalistiku i sigurnosne studije u Sarajevu, smatra da je potrebno prestati s politiziranjem zastava.

“Moramo smiriti strasti, moramo jasno gledati oko toga, to mora nekad vrijeme svoje da savlada, ali u svakom slučaju mislim da nije dobro ni od strane polcije RS-a, a nije uredu ni od građana da provociraju eventualno ili izazivaju određene reakcije policije na takvo ponašanje. To je moja zastava i volim je, ali ukoliko ona iritira nekog na prostoru, ja je ne bih na tom području nosio, nosio bih je tamo gdje ona može biti sigurna i ja”, pojašnjava Korajlić.

Sama činjenica da je neko šokiran ili uznemiren kada vidi zastavu Republike BiH nije dovoljna za kažnjavanje, jer sloboda govora štiti i govor koji šokira ili vrijeđa, ističe Išerić.

“U konačnici, mislim da kažnjavanje zbog isticanja zastave RBiH ne samo da krši ljudsko pravo na slobodu govora, već i Ustav BiH u drugih dijelovima – član koji govori o kontinuitetu države BiH”, kaže Išerić.