RT kanal na srpskom jeziku još uvijek ne postoji, ali je urednica Margarita Simonyan ispunila svoje obećanje da će novinarki Petrović približiti ruske medije. Tako je u oktobru 2024. godine ova novinarka na svom Facebook profilu objavila da se približila ruskoj televiziji, odnosno da je postala zaposlenica RT-a Balkan. Krajem tog mjeseca na balkanskom web servisu RT-a objavljeni su i njeni prvi tekstovi.
Početkom novembra u pripremanju ovih sadržaja pridružila joj se i novinarka Anđelka Marković. Od tada do danas njih dvije objavile su više od 40 različitih članaka, u kojima su obrađene dnevnopolitičke i teme iz kulture i religije.
U njihovim tekstovima promoviše se rad ruskih institucija i političkih predstavnika, kao i njihova saradnja s političkim strukturama u Republici Srpskoj i predsjednikom entiteta Miloradom Dodikom.
Često u tekstovima šire antizapadni osjećaj, u kojima se NATO, EU, visoki predstavnik i američki ambasador u BiH predstavljaju kao nepoželjni ili neprijatelji RS-a, dok se Rusija predstavlja kao veliki saveznik. Neki od članaka obrađivali su i teme o osuđenim ratnim zločincima, te su iskorišteni za novo negiranje genocida u Srebrenici, dok je u drugima negirano postojanje BiH, koja je nazvana “kvazidržavom pod protektoratom” i “bolesnikom na respiratoru”.
Nijedna od ove dvije novinarke nije odgovorila na upit Detektora.
Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom posjete televiziji RT 2013. godine. Foto: Kremlin.ru
Putin je rekao da će kontaktirati Olega Borisoviča, direktora Sveruske državne televizijske i radiodifuzne kompanije (VGTRK), koji se nalazi pod sankcijama većine zapadnih zemalja zbog optužbi da je učestvovao u rušenju nezavisnih medija u Rusiji, ali i zbog promoviranja dezinformacija koje su jačale Putinov režim.
Samo dan poslije, Margarita Simonyan, glavna urednica ruske državne televizije RT, koja se također nalazi pod sankcijama zapadnih zemalja zbog učešća u širenju provladine propagande, najavila je kako će naredne godine početi emitovanje programa na srpskom jeziku i da će se ruska strana potruditi da novinarka Petrović “u svom domu ima sve što joj je potrebno kako bi mogla gledati rusku televiziju”.
Stručnjaci smatraju da bi dopisništvo RT-a moglo ugroziti evropski put BiH.
Nikola Burazer, izvršni direktor portala European Western Balkans (EWB), srbijanskog medija posvećenog praćenju procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, navodi kako ruski državni mediji rade na promovisanju same Rusije, ali i da služe kao instrument ruske vanjske politike, te da im je na Zapadnom Balkanu primarni interes sprečavanje euroatlanskih integracija i stabilizacije regiona.
“Imajući u vidu koliko je BiH, kao postkonfliktno područje, suočena s brojnim otvorenim ranama, dominantno nacionalističkom retorikom i međuetničkim nesuglasicama koje koče samo funkcionisanje države, možemo pretpostaviti da će cilj ruskih medija u ovoj zemlji biti da iskoriste ove okolnosti, da dodatno doprinesu njenoj destabilizaciji”, pojašnjava Burazer.
Ispunjeno obećanje
Infografika – dolazak RT u BiH. Foto: Detektor
Desetak mjeseci nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu otvoren je RT Balkan, čije vijesti, sadržaje, propagandu i dezinformacije su nerijetko prenosili i neki mediji iz Republike Srpske.
Lamija Silajdžić, profesorica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, primjećuje kako su baš ti raniji sadržaji često promovirali negiranje činjenica o genocidu u Srebrenici ili veličali ratne zločince. Ona upozorava da bi aktivnije djelovanje ovakvog medija u BiH moglo biti dodatni dezintegrativni faktor.
“Dugoročni efekti dezinformativnog, propagandnog i manipulativnog medijskog izvještavanja bilo kojeg medija jeste ‘cementiranje’ podjela u društvu, te učvršćivanje informacijskih filter mjehurića u kojima se javnosti u BiH nalaze”, naglašava Silajdžić.
Osim novinarki koje već duže od mjesec dana pišu vijesti iz Republike Srpske, prvo dopisništvo jednog ruskog medija u BiH počelo je s potragom za kancelarijama, rekli su Detektoru novinari iz Banje Luke, među kojima Siniša Vukelić, urednik portala Capital, koji je nedavno objavio informaciju kako RT planira do kraja 2024. otvoriti dopisništvo u ovom gradu.
“Ne znam da li su već našli, ali znam da su tragali za prostorom u kojem će biti smještene i novinarke i, pretpostavljam, snimateljska ekipa i sve što je potrebno za jedno ozbiljno dopisništvo”, dodaje Vukelić.
Članovi novinarske zajednice navode i kako su, osim dvije novinarke, dopisničkoj ekipi RT-a u ovom gradu pridružena još i dva snimatelja, koji će zajedno učestvovati u kreiranju programa ruske državne televizije na srpskom jeziku.
Marković, bivša novinarka televizija N1 i Una, poručila je novinaru Detektora da kontaktira njihovu redakciju u Beogradu, čiji tim za odnose s javnošću može dati odgovore na pitanja o dopisništvu, te da ona ne može davati izjave bez dopuštenja kompanije.
Nakon jednog poziva i nekoliko razmijenjenih e-mailova s predstavništvom RT-a u Beogradu, nisu odgovorili na pitanja. Umjesto toga, zamolili su za strpljenje.
“Sve informacije će se znati uskoro”, poručuju iz redakcije RT–a Balkan.
Vukelić kaže kako ga čudi da ruska država nije i ranije otvorila ovakvo dopisništvo s obzirom na poruke i stavove vlasti u RS-u, kao i bliske kontakte između Dodika i Putina.
“Vjerovatno nije otvoreno prije zato što nije bilo potrebe trošiti novac na to jer su vlasti i mediji u RS-u koji su pod kontrolom SNSD-a dobrovoljno i besplatno promovisali upravo tu saradnju i stavove koje zastupa i Ruska Federacija”, pojašnjava Vukelić.
Dolazak ruskog medija opasnost za evropski put
Vladimir Putin u posjeti novom studiju Russia Today. Foto: EPA/YURI KOCHETKOV / POOL
Ruska televizijska mreža RT od februara 2022. godine nalazi se pod sankcijama EU, zbog sistemske manipulacije informacijama i dezinformacija koje su širene putem ovog medija. Osim njih, sankcije ovom mediju uvele su Kanada i Sjedinjene Američke Države.
Sadržaj RT-a i Sputnika, drugog državnog ruskog medija za korisnike iz EU, blokirali su “Meta” i TikTok.
Platforma YouTube je otišla i korak dalje, pa je globalno blokirala sve medije koje finansira Rusija.
BiH se do sada nije priključila niti jednom paketu sankcija Rusiji i ruskim firmama zbog invazije na Ukrajinu i postala je jedno od rijetkih mjesta u Evropi u kojima ruski mediji mogu aktivno širiti svoj utjecaj.
Međunarodna organizacija “Reporteri bez granica” ranije je pozvala EU i njene članice da izvrše pritisak na Srbiju jer dozvoljava rad RT-a Balkan, čiji utjecaj se, osim u Srbiji, širi u Crnoj Gori i BiH. Pavol Szalai, šef ureda za Balkan ove organizacije, izražava zabrinutost zbog otvaranja dopisništva RT-a u našoj zemlji, ali i zbog činjenice da su zasad skriveni svi detalji ovog širenja.
“Moguće je da su same najave o planovima RT-a namijenjene da budu dio informativnog rata Kremlja, s ciljem da izazovu konfuziju. Širenje propagande o širenju propagande”, kaže Szalai za Detektor.
On upozorava kako bi otvaranje dopisništva RT-a moglo ugroziti evropski put BiH, zbog čega se nada da će vlasti u BiH posegnuti za zakonskim rješenjima kako bi spriječili širenje ruske propagande.
“Takva propaganda prijeti pravima građana na istinite informacije, opisane u Evropskom zakonu o slobodi medija. Želimo da prava građana BiH budu jednaka s pravima građana EU, a zabranjivanje širenja ratne propagande još je važnije u zemlji koja je prije 30 godina prošla ratne strahote”, dodaje Szalai.
Organizacija Nikole Burazera je ranije analizirala utjecaj ruskih državnih medija u Srbiji i njihovo širenje u BiH, zbog čega zaključuje da su ovakvi mediji fokusirani na ohrabrivanje srpskog nacionalizma, demonizaciju Zapada i podržavanje vlasti kada je pod pritiskom opozicije. Slične pojave očekuje i u BiH, s podrškom RS-u i narativima vlasti ovog entiteta, što dodatno može ugroziti put BiH ka EU, koji je već opterećen brojnim problemima.
“Svaki doprinos destabilizaciji, rastu nacionalizma i međuetničnog nepovjerenja posredno nanosi štetu evropskom putu BiH, kao i cjelokupnog regiona. Svega toga bi bilo i bez ruskog utjecaja, ali je on očigledno usmjeren na to da dodatno našteti ovim procesima”, dodaje Burazer.
Vukelić smatra kako dolazak RT-a u BiH neće mnogo promijeniti atmosferu i ambijent u RS-u, s obzirom da je društvo kroz postojeće medije naviknuto već da čuje samo jednu stranu priče.
“Oni će se jednostavno utopiti u niz medija koji već tu postoje, ali svakako je indikativno jer RS je relativno mala zajednica u svjetskim okvirima i ne vidimo zašto bi to zanimalo jednu tako veliku, globalnu televiziju poput RT-a, osim ako ne postoje neki politički razlozi”, smatra Vukelić.
Sagovornici Detektora kažu da bi trebala postojati neka mjera kojom bi informacijski prostor u BiH bio zaštićeniji, posebno od stranih malignih utjecaja, dezinformacija i lažnih vijesti, kojima su građani sve više izloženi.
“Treba nam sveobuhvatan pristup – saradnja vladinih i nevladinih tijela, regulatora, samoregulatora, medija i istraživača medija, kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove digitalnog prostora, jer čini se da putem njega dolazi najveći broj izazova”, zaključuje Silajdžić.
