RT kanal na srpskom jeziku još uvijek ne postoji, ali je urednica Margarita Simonyan ispunila svoje obećanje da će novinarki Petrović približiti ruske medije. Tako je u oktobru 2024. godine ova novinarka na svom Facebook profilu objavila da se približila ruskoj televiziji, odnosno da je postala zaposlenica RT-a Balkan. Krajem tog mjeseca na balkanskom web servisu RT-a objavljeni su i njeni prvi tekstovi.
Početkom novembra u pripremanju ovih sadržaja pridružila joj se i novinarka Anđelka Marković. Od tada do danas njih dvije objavile su više od 40 različitih članaka, u kojima su obrađene dnevnopolitičke i teme iz kulture i religije.
U njihovim tekstovima promoviše se rad ruskih institucija i političkih predstavnika, kao i njihova saradnja s političkim strukturama u Republici Srpskoj i predsjednikom entiteta Miloradom Dodikom.
Često u tekstovima šire antizapadni osjećaj, u kojima se NATO, EU, visoki predstavnik i američki ambasador u BiH predstavljaju kao nepoželjni ili neprijatelji RS-a, dok se Rusija predstavlja kao veliki saveznik. Neki od članaka obrađivali su i teme o osuđenim ratnim zločincima, te su iskorišteni za novo negiranje genocida u Srebrenici, dok je u drugima negirano postojanje BiH, koja je nazvana “kvazidržavom pod protektoratom” i “bolesnikom na respiratoru”.
Nijedna od ove dvije novinarke nije odgovorila na upit Detektora.
Putin je rekao da će kontaktirati Olega Borisoviča, direktora Sveruske državne televizijske i radiodifuzne kompanije (VGTRK), koji se nalazi pod sankcijama većine zapadnih zemalja zbog optužbi da je učestvovao u rušenju nezavisnih medija u Rusiji, ali i zbog promoviranja dezinformacija koje su jačale Putinov režim.
Samo dan poslije, Margarita Simonyan, glavna urednica ruske državne televizije RT, koja se također nalazi pod sankcijama zapadnih zemalja zbog učešća u širenju provladine propagande, najavila je kako će naredne godine početi emitovanje programa na srpskom jeziku i da će se ruska strana potruditi da novinarka Petrović “u svom domu ima sve što joj je potrebno kako bi mogla gledati rusku televiziju”.
Stručnjaci smatraju da bi dopisništvo RT-a moglo ugroziti evropski put BiH.
Nikola Burazer, izvršni direktor portala European Western Balkans (EWB), srbijanskog medija posvećenog praćenju procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, navodi kako ruski državni mediji rade na promovisanju same Rusije, ali i da služe kao instrument ruske vanjske politike, te da im je na Zapadnom Balkanu primarni interes sprečavanje euroatlanskih integracija i stabilizacije regiona.
“Imajući u vidu koliko je BiH, kao postkonfliktno područje, suočena s brojnim otvorenim ranama, dominantno nacionalističkom retorikom i međuetničkim nesuglasicama koje koče samo funkcionisanje države, možemo pretpostaviti da će cilj ruskih medija u ovoj zemlji biti da iskoriste ove okolnosti, da dodatno doprinesu njenoj destabilizaciji”, pojašnjava Burazer.
Ispunjeno obećanje
Desetak mjeseci nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu otvoren je RT Balkan, čije vijesti, sadržaje, propagandu i dezinformacije su nerijetko prenosili i neki mediji iz Republike Srpske.
Lamija Silajdžić, profesorica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, primjećuje kako su baš ti raniji sadržaji često promovirali negiranje činjenica o genocidu u Srebrenici ili veličali ratne zločince. Ona upozorava da bi aktivnije djelovanje ovakvog medija u BiH moglo biti dodatni dezintegrativni faktor.
“Dugoročni efekti dezinformativnog, propagandnog i manipulativnog medijskog izvještavanja bilo kojeg medija jeste ‘cementiranje’ podjela u društvu, te učvršćivanje informacijskih filter mjehurića u kojima se javnosti u BiH nalaze”, naglašava Silajdžić.
Osim novinarki koje već duže od mjesec dana pišu vijesti iz Republike Srpske, prvo dopisništvo jednog ruskog medija u BiH počelo je s potragom za kancelarijama, rekli su Detektoru novinari iz Banje Luke, među kojima Siniša Vukelić, urednik portala Capital, koji je nedavno objavio informaciju kako RT planira do kraja 2024. otvoriti dopisništvo u ovom gradu.
“Ne znam da li su već našli, ali znam da su tragali za prostorom u kojem će biti smještene i novinarke i, pretpostavljam, snimateljska ekipa i sve što je potrebno za jedno ozbiljno dopisništvo”, dodaje Vukelić.
Članovi novinarske zajednice navode i kako su, osim dvije novinarke, dopisničkoj ekipi RT-a u ovom gradu pridružena još i dva snimatelja, koji će zajedno učestvovati u kreiranju programa ruske državne televizije na srpskom jeziku.
Marković, bivša novinarka televizija N1 i Una, poručila je novinaru Detektora da kontaktira njihovu redakciju u Beogradu, čiji tim za odnose s javnošću može dati odgovore na pitanja o dopisništvu, te da ona ne može davati izjave bez dopuštenja kompanije.
Nakon jednog poziva i nekoliko razmijenjenih e-mailova s predstavništvom RT-a u Beogradu, nisu odgovorili na pitanja. Umjesto toga, zamolili su za strpljenje.
“Sve informacije će se znati uskoro”, poručuju iz redakcije RT–a Balkan.
Vukelić kaže kako ga čudi da ruska država nije i ranije otvorila ovakvo dopisništvo s obzirom na poruke i stavove vlasti u RS-u, kao i bliske kontakte između Dodika i Putina.
“Vjerovatno nije otvoreno prije zato što nije bilo potrebe trošiti novac na to jer su vlasti i mediji u RS-u koji su pod kontrolom SNSD-a dobrovoljno i besplatno promovisali upravo tu saradnju i stavove koje zastupa i Ruska Federacija”, pojašnjava Vukelić.
Dolazak ruskog medija opasnost za evropski put
Ruska televizijska mreža RT od februara 2022. godine nalazi se pod sankcijama EU, zbog sistemske manipulacije informacijama i dezinformacija koje su širene putem ovog medija. Osim njih, sankcije ovom mediju uvele su Kanada i Sjedinjene Američke Države.
Sadržaj RT-a i Sputnika, drugog državnog ruskog medija za korisnike iz EU, blokirali su “Meta” i TikTok.
Platforma YouTube je otišla i korak dalje, pa je globalno blokirala sve medije koje finansira Rusija.
BiH se do sada nije priključila niti jednom paketu sankcija Rusiji i ruskim firmama zbog invazije na Ukrajinu i postala je jedno od rijetkih mjesta u Evropi u kojima ruski mediji mogu aktivno širiti svoj utjecaj.
Međunarodna organizacija “Reporteri bez granica” ranije je pozvala EU i njene članice da izvrše pritisak na Srbiju jer dozvoljava rad RT-a Balkan, čiji utjecaj se, osim u Srbiji, širi u Crnoj Gori i BiH. Pavol Szalai, šef ureda za Balkan ove organizacije, izražava zabrinutost zbog otvaranja dopisništva RT-a u našoj zemlji, ali i zbog činjenice da su zasad skriveni svi detalji ovog širenja.
“Moguće je da su same najave o planovima RT-a namijenjene da budu dio informativnog rata Kremlja, s ciljem da izazovu konfuziju. Širenje propagande o širenju propagande”, kaže Szalai za Detektor.
On upozorava kako bi otvaranje dopisništva RT-a moglo ugroziti evropski put BiH, zbog čega se nada da će vlasti u BiH posegnuti za zakonskim rješenjima kako bi spriječili širenje ruske propagande.
“Takva propaganda prijeti pravima građana na istinite informacije, opisane u Evropskom zakonu o slobodi medija. Želimo da prava građana BiH budu jednaka s pravima građana EU, a zabranjivanje širenja ratne propagande još je važnije u zemlji koja je prije 30 godina prošla ratne strahote”, dodaje Szalai.
Organizacija Nikole Burazera je ranije analizirala utjecaj ruskih državnih medija u Srbiji i njihovo širenje u BiH, zbog čega zaključuje da su ovakvi mediji fokusirani na ohrabrivanje srpskog nacionalizma, demonizaciju Zapada i podržavanje vlasti kada je pod pritiskom opozicije. Slične pojave očekuje i u BiH, s podrškom RS-u i narativima vlasti ovog entiteta, što dodatno može ugroziti put BiH ka EU, koji je već opterećen brojnim problemima.
“Svaki doprinos destabilizaciji, rastu nacionalizma i međuetničnog nepovjerenja posredno nanosi štetu evropskom putu BiH, kao i cjelokupnog regiona. Svega toga bi bilo i bez ruskog utjecaja, ali je on očigledno usmjeren na to da dodatno našteti ovim procesima”, dodaje Burazer.
Vukelić smatra kako dolazak RT-a u BiH neće mnogo promijeniti atmosferu i ambijent u RS-u, s obzirom da je društvo kroz postojeće medije naviknuto već da čuje samo jednu stranu priče.
“Oni će se jednostavno utopiti u niz medija koji već tu postoje, ali svakako je indikativno jer RS je relativno mala zajednica u svjetskim okvirima i ne vidimo zašto bi to zanimalo jednu tako veliku, globalnu televiziju poput RT-a, osim ako ne postoje neki politički razlozi”, smatra Vukelić.
Sagovornici Detektora kažu da bi trebala postojati neka mjera kojom bi informacijski prostor u BiH bio zaštićeniji, posebno od stranih malignih utjecaja, dezinformacija i lažnih vijesti, kojima su građani sve više izloženi.
“Treba nam sveobuhvatan pristup – saradnja vladinih i nevladinih tijela, regulatora, samoregulatora, medija i istraživača medija, kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove digitalnog prostora, jer čini se da putem njega dolazi najveći broj izazova”, zaključuje Silajdžić.
