Četvrtak, 10 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Logor “Dretelj”. Foto: Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

U saopćenju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) se navodi kako postoji osnovana sumnja da je Obradović, kao komandant Prve brigade HVO-a Knez Domagoj, od aprila 1993. do aprila 1994. “zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje, u logorima ‘Dretelj’ i ‘Gabela’ u općini Čapljina i drugim objektima koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka“.

“Okrivljenik, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju, te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne”, navodi se u saopćenju DORH-a.

Obradović je, prema saopćenju, pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice, te propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva koji su počinjeni u tom periodu.

Optužnica je dostavljena Županijskom sudu u Splitu na potvrđivanje.

Detektor je ranije pisao kako su iz Tužilaštva BiH potvrdili da je, zbog dugogodišnje nedostupnosti, Hrvatska preuzela krivično gonjenje Obradovića i prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više gradova i mjesta u Hercegovini.

U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima, koji su pravosnažno osuđeni na 111 godina zatvora, utvrđeno je kako je do smrti jednog zarobljenika u Dretelju došlo jer su vojnici HVO-a lišili vode i hrane zatočenike po naređenju Obradovića.

Vijeće je zaključilo da su od jula 1993. do početka oktobra 1993. godine zatočenike u zatvoru u “Dretelju” teškim zlostavljanjima podvrgavali ne samo vojni policajci i “stražari” nego i osobe koje su u zatvor dolazile “sa strane” – stanovnici s tog područja, vojnici HVO-a i Hrvatske vojske (HV) – a ponekad, pod prinudom, čak i drugi zatočeni Bošnjaci, iako je naredbom Nedjeljka Obradovića od 3. jula 1993. bio zabranjen ulazak neovlaštenim osobama.

Najčitanije
Saznajte više
Mićo Stanišić ponovo zatražio prijevremeno puštanje na slobodu
Ratni ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) Mićo Stanišić, kojeg je Haški tribunal osudio na 22 godine zatvora zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) puštanje na prijevremenu slobodu.
Debevec i ostali: Svjedokinja tvrdi da je vlasnik automobila “Polo”
U nastavku suđenja bivšem predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i drugima optuženim za zloupotrebe dužnosti, svjedokinja Optužbe je izjavila da je ona vlasnik vozila “Polo” , koji je platila i koristila.
Poziv političkim liderima da se suprotstave govoru mržnje
UN osudile veličanje Ratka Mladića i negiranje genocida