Četvrtak, 27 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Logor “Dretelj”. Foto: Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

U saopćenju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) se navodi kako postoji osnovana sumnja da je Obradović, kao komandant Prve brigade HVO-a Knez Domagoj, od aprila 1993. do aprila 1994. “zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje, u logorima ‘Dretelj’ i ‘Gabela’ u općini Čapljina i drugim objektima koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka“.

“Okrivljenik, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju, te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne”, navodi se u saopćenju DORH-a.

Obradović je, prema saopćenju, pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice, te propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva koji su počinjeni u tom periodu.

Optužnica je dostavljena Županijskom sudu u Splitu na potvrđivanje.

Detektor je ranije pisao kako su iz Tužilaštva BiH potvrdili da je, zbog dugogodišnje nedostupnosti, Hrvatska preuzela krivično gonjenje Obradovića i prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više gradova i mjesta u Hercegovini.

U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima, koji su pravosnažno osuđeni na 111 godina zatvora, utvrđeno je kako je do smrti jednog zarobljenika u Dretelju došlo jer su vojnici HVO-a lišili vode i hrane zatočenike po naređenju Obradovića.

Vijeće je zaključilo da su od jula 1993. do početka oktobra 1993. godine zatočenike u zatvoru u “Dretelju” teškim zlostavljanjima podvrgavali ne samo vojni policajci i “stražari” nego i osobe koje su u zatvor dolazile “sa strane” – stanovnici s tog područja, vojnici HVO-a i Hrvatske vojske (HV) – a ponekad, pod prinudom, čak i drugi zatočeni Bošnjaci, iako je naredbom Nedjeljka Obradovića od 3. jula 1993. bio zabranjen ulazak neovlaštenim osobama.

Najčitanije
Saznajte više
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića
Bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić preminuo je u Hagu u 84. godini života. Detektor donosi pregled najznačajnijih događaja iz njegovog vojnog puta i tokom postupka pred Haškim tribunalom, gdje je osuđen zbog genocida i drugih zločina.
Preminuo Ratko Mladić, doživotno osuđen za genocid i druge zločine u BiH
Bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić, osuđen za genocid nad Bošnjacima i druge zločine u Bosni i Hercegovini na doživotnu kaznu zatvora, preminuo je u Haagu, potvrdio je za Detektor Demo Beriša, srbijanski ministar za ljudska i manjinska prava.
Miroslav Kraljević: Izjava izazvala strah kod preživjelih žrtava rata
Debevec i ostali: Javnost isključena na zahtjev Odbrane
Ponovno odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje Ratka Mladića u Srbiju
Novaković pravosnažno oslobođen, Karlici ponovno suđenje za zločine u Bosanskom Novom