Subota, 6 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Udruženja porodica nestalih na prezentaciji regionalne baze. Foto: BIRN BiH

Baza podataka se može pretraživati po imenu, imenu oca, prezimenu i prijavljenom području nestanka. Korisnici mogu dostavljati povratne informacije o pojedinačnim slučajevima ili prijaviti nestalu osobu koja se još uvijek ne nalazi u Bazi podataka, objašnjavaju iz ICMP-a.

“Ova baza objedinjuje sve podatke svih zemalja, i ovo je prva baza ikada koja je urađena na nekom postkonfliktnom teritoriju, gdje su različite zemlje zajedno kreirale jednu bazu podataka koja je dostupna javnosti, porodicama nestalih i medijima. Podaci su javni, verificirani i transparentni. Porodice nestalih mogu mijenjati podatke i dati nove informacije koje imaju, a institucije sistemom notifikacije dobijaju podatke da su promijenjene, te ih nastavljaju verificirati“, rekao je Saša Kulukčija iz ICMP-a.

Prema podacima ove institucije, više od 40.000 osoba je nestalo tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Domaće institucije nadležne za rješavanje pitanja nestalih u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i na Kosovu uspostavile su vlastite evidencije nestalih. Ove evidencije su sačinjene na osnovu direktnih prijava srodnika ili su ih dokumentirale državne institucije ili međunarodne, odnosno nevladine organizacije, uključene u prikupljanje podataka.

Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH (INO BiH), rekla je da naša zemlja ima najveći broj nestalih u regionu i da zato imamo interes da vodimo proces traženja na regionalnom nivou.

“U Bazi podataka, kada govorimo o BiH, imamo 108 osoba za koje znamo, imamo indikativne podatke da su nestali na području republika bivše Jugoslavije. Najveći broj je nestao na području Srbije i Hrvatske, zatim Crne Gore, a imamo slučajeve nestalih na području Slovenije i Makedonije. Informacije se pojave naknadno“, kaže Đuderija i dodaje da imaju veći broj prijavljenih nestanaka s područja Srbije i Hrvatske.

Dodaje da je riječ o osobama koje su živjele ovdje, kao i pripadnicima vojnih formacija koji su poginuli za vrijeme rata.

Vlada Velike Britanije s lokalnim institucijama i ICMP-em već dugi niz godina radi na pronalaženju preostalih 11.000 nestalih u ovoj regiji, rekao je James Hamilton Harding, zamjenik britanskog ambasadora u BiH. Kaže da je rješavanje pitanja nestalih osoba pitanje ljudskih prava, kao i da porodice imaju pravo da znaju za sudbinu nestalih, čime bi društvo u cjelini našlo smiraj.

“Danas smo ovdje kako bismo predstavili i razgovarali o Bazi podataka nestalih osoba, a ovo je zaista pokazuje i primjer kako postkonfliktna društva se mogu ujediniti da rade zajedno. Moramo osigurati da pitanje nestalih osoba ostane prioritet ljudskih prava, a uspostavljanje istine o nestalim je ključno za razvoj mira i sigurnosti“, kazao je zamjenik britanskog ambasadora u BiH.

Prezentacija korištenja Baze s porodicama nestalih u BiH organizirana je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura