Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Vasvija Vidović. Foto: BIRN BiH

Svjedokinja Maja Numanović složila se s braniteljicom Edinom Rešidović da je za lišenje slobode potrebno da postoji sumnja da je djelo počinjeno, kao i da se ispune posebni razlozi.

“Da, da je djelo počinjeno i posebno da će uništiti dokaze“, kazala je Numanović.

Braniteljica je predočila zapisnik o lišenju slobode od 18. decembra 2023. u kojem nije naveden nijedan od posebnih razloga, na šta je svjedokinja kazala da nema praksu da ih navodi u zapisniku.

Na konstataciju Rešidović da praksa ne može poništiti zakonske uslove, svjedokinja je rekla da su oni bili ispunjeni.

Numanović je potvrdila da Vidović, od kada je ona došla – oko 17.00 sati do hapšenja – oko 21.00 sat, nije napuštala SIPA-u. Braniteljicu je interesovalo da li je svjedokinja obavijestila Advokatsku komoru o pretresu i lišenju slobode Vidović, na šta je Numanović rekla da je to mogla učiniti braniteljica optužene.

“Nisam, (…) ja sam omogućila prisustvo branioca“, kazala je Numanović.

Na dodatna pitanja tužiteljice Bojane Jolović, svjedokinja je kazala da se naredba za pretres odnosila na lice i lične stvari, a ne na stan i poslovne prostorije. Ona je navela da osumnjičeni prilikom hapšenja ima pravo da iznese primjedbe, ali da ih nije bilo u konkretnom slučaju.

Na pitanje tužiteljice da li generalno postoji rubrika za unošenje posebnih razloga prilikom hapšenja, Numanović je kazala da ne postoji.

Vidović je optužena da je u decembru prošle godine, postupajući u svojstvu branioca, u zgradi SIPA-e sakrila mobilni telefon Ranka Debevca, suspendovanog predsjednika Suda BiH, koji je bio uhapšen zbog zloupotrebe položaja.

Planirano je da u petak, 6. decembra, Odbrana izvede svoje dokaze.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona