Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, Foto: Detektor.ba
Korjenić je na konsultacijama kojima prisustvuju predstavnici civilnog društva, udruženja žrtava, međunarodnih organizacija i domaćih institucija, kazala da, gotovo 30 godina nakon ratnih dešavanja u BiH, pitanje reparacija za civilne žrtve rata i dalje predstavlja veliki izazov. Iako su poduzeti određeni napori u ovoj oblasti, mnoge žrtve nisu zatražile ili nisu dobile odgovarajuću odštetu.
“Reparacije su jedno od nužnih prava. BiH, bez obzira na sve međunarodne dokumente koje je potpisala, odluke koje je dobila od međunarodnih tijela još uvijek u potpunosti nije ispunila”, rekla je Korjenić.
Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, kazala je da će se kroz današnji razgovor s preživjelim žrtvama pokušati riješiti pitanja reparacija kako bi se išlo dalje u budućnost.
“Pitanje reparacija je ključno za postizanje pravde i postoji prilika da se to postigne i u BiH kako bi došlo do iscjeljenja. Ovo pitanje je centralno pitanje za UN, na tome ćemo da radimo i sa Evropskom unijom”, rekla je.
UN će pomagati BiH u procesu reparacija, kazala je Macdonald i pozvala vlasti u BiH da saslušaju žrtve i preživjele kako bi se postigao napredak u ovom procesu.
Šefica Političkog odjela Delegacije Evropske unije u BiH Elisabet Tomašinec rekla je da su reparacije pravo žrtava koje će omogućiti pravdu, ali i omogućiti da se postigne stabilna i sigurna budućnost.
“Potrebno je riješiti ovo pitanje kako bi se doprinijelo procesu pomirenja jer to predstavlja i kamen temeljac procesa pristupanja EU te je označeno kao jedan od ključnih prioriteta u mišljenju Evropske komisije”, kazala je Tomašinec.
Duška Jurišić, zamjenica državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice, ukazala je na konstantno negiranje genocida, počinjenih ratnih zločina, kao i na prisustvo relativizacije zločina.
“Sva tri pokušaja usvajanja zakona o pravima žrtava torture na državnom nivou bila su bezuspješna. Brojne su žrtve ponižene i ogorčene gubitkom sudskih sporova za naknadu štete u Republici Srpskoj, a finansijski opterećene obavezom naknade sudskih sporova”, rekla je Jurišić.
I Korjenić je kazala da trenutni sistem koji je na snazi nije zadovoljavajući jer reparativne mjere nisu iste za sve žrtve na cijeloj teritoriji BiH, niti su iste za sve kategorije žrtava ratne torture u BiH.
“Zakonodavni okvir u ovoj oblasti nije usklađen na nivou cijele zemlje, a pravne i administrativne prepreke dodatno pogoršavaju traumu kod žrtava. Kolektivna reparacija, uključujući memorijalizaciju i garancije neponavljanja, često je rascjepkana i rijetko uključuje žrtve u proces konsultacija”, rekla je.
Kazala je da će kroz razgovor s predstavnicima civilnog društva, udruženjima žrtava, institucijama i međunarodnim organizacijama pokušati doći do konkretnih preporuka nakon kojih će uslijediti koraci koji će žrtvama poboljšati način života.
Jurišić je podsjetila da BiH još uvijek nije isplatila naknadu štete žrtvi ratnog seksualnog nasilja, nakon što je UN-ov komitet protiv torture donio odluku kojom je BiH obavezao da žrtva dobije brzu, pravičnu i odgovarajuću nadoknadu, da odmah dobije besplatnu zdravstvenu i psihološku njegu, da dobije javno izvinjenje BiH te da BiH uspostavi efikasan program odštete na nacionalnom nivou.
Protiv je glasalo troje ministara u Vijeću ministara pa je tako propao prošlogodišnji pokušaj isplate novčane naknade ovoj žrtvi seksualnog nasilja.
Današnje konsultacije organizovao je Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), u partnerstvu s uredom organizacije Trial International u BiH i Evropskom unijom u BiH.
