Predsjedavajući Vijeća Darko Samardžić je rekao da je Tužilaštvo uložilo žalbu zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakona BiH, te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Tužilac Adis Nuspahić je, iznoseći žalbu pred Apelacionim vijećem, izjavio da je Tužilaštvo dokazalo da je optuženi Miladin Trifunović izdavao naredbe za izvođenje zatvorenika na obavljanje radova na borbenoj liniji. Naveo je da je na borbenoj liniji na Žuči poginulo nekoliko zatvorenika.
Kao dokaze, Tužilaštvo je uvelo i određeni broj depeša koje je potpisivao optuženi.
Tužilaštvo je navelo da su 21. oktobra 1992. poslane dvije depeše o akciji na Hotonj koje je potpisao Trifunović, te dvije identične koje je potpisao izvjesni Vukota Vuković. Nuspahić je u žalbi kazao da nije jasno da li je Prvostepeno vijeće cijenilo nalaz vještaka grafološke struke.
“Nejasno je šta je od vještačenja cijenio Sud, a šta ne”, izjavio je tužilac.
Kazao je da su i Tužilaštvo i Odbrana na suđenje doveli vještake medicinske struke, koji su trebali dati mišljenje o sposobnosti optuženog nakon ranjavanja. Vještak Optužbe je rekao da je optuženi doživio laku, a vještak Odbrane tešku povredu.
Također, kako je naveo, za izvođenje zatvorenika na rad vještak Odbrane je kazao da optuženi nije mogao izdavati naredbe.
Rekao je da Vijeće nije cijenilo bitne elemente izvedenih dokaza Tužilaštva, te je na kraju dodao da je na Vijeću da cijeni da li su izvedeni dokazi relevantni.
Odbrana optuženog je u odgovoru na žalbu kazala da je njihov posao bio ne da dokazuju činjenice, nego dovedu u sumnju dokaze Tužilaštva.
“Nijedan sud ne bi donio drugačiju odluku”, kazao je branilac Aleksandar Lazarević.
Sud BiH je u prvostepenom postupku oslobodio Trifunovića optužbi za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Vogošće.
Trifunović je oslobođen optužbi da je, kao komandant Vogošćanske brigade Vojske Republike Srpske, davao saglasnost komandirima njemu podređenih jedinica da upravi zatvora “Planjina kuća” u Vogošći izdaju naredbe za odvođenje i korištenje zatvorenih civila za radove na prvim linijama borbenih dejstava, kao i da je lično najmanje pet puta izdao takve naredbe, iako je znao da se na tim lokacijama odvijaju borbe i da to nije bezbjedno za civile.
Odluka Suda o žalbi će biti donesena u zakonskom roku.
*U ovom tekstu zamijenjeno je ime branioca Radeta Golića imenom Aleksandra lazarevića koji je prisustvovao ročištu.