Nedjelja, 9 Marta 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Potočari, Srebrenica, Foto: BIRN BiH

Platforma Negatorigenocida.info je, kako navode, osmišljena kao alat za borbu protiv svakog oblika relativizacije ili glorifikacije zločina koji su presuđeni pred međunarodnim ili domaćim sudovima.

“Svaka negacija ili glorifikacija će biti pažljivo dokumentovana i analizirana, te proslijeđena nadležnim institucijama, uključujući i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, radi daljnjeg postupanja”, saopćeno je iz Udruženja.

Predsjednik Udruženja Murat Tahirović ukazuje na nedovoljan rad pravosudnih institucija u kontekstu procesuiranja negiranja genocida.

“Već duže vrijeme vodimo mali ‘rat’ s Tužilaštvom oko neprocesuiranja negatora genocida i drugih ratnih zločina. Imali smo izjave da tužioci ne znaju raditi, mi smo preko visokog predstavnika obezbijedili edukaciju. U posljednje vrijeme se govori da je smanjen broj, i doista jeste, da nemaju dovoljan broj istražitelja, ali to nije izgovor da se ne procesuiraju odgovorni”, kaže Tahirović u izjavi za Detektor.

Podsjeća da postoji zakon i na nivou Federacije koji i kantonalnim tužilaštvima omogućava podizanje optužnica za ovo krivično djelo.

Hamdija Kocić osuđen je pred Općinskim sudom u Sarajevu na godinu dana uslovno zbog vrijeđanje žrtava genocida u Srebrenici jer je počinio krivično djelo “izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti”.

“Mi nastavljamo svoju borbu kako protiv počinioca isto tako i protiv negatora, kao i onih koji veličaju zločince najtežih krivičnih djela”, kaže Tahirović.

Iz Udruženja pozivaju građane da im se jave ukoliko imaju informacije o negiranju genocida ili veličanju ratnih zločinaca.

Rezolucija koja je usvojena u Ujedinjenim nacijama (UN) u maju 2024. godine i kojom se 11. juli označava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici i sporost pravosuđa u BiH u podizanju optužnica u vezi s negiranjem ratnih zločina, dovelo je do utrostručenja revizionističkih narativa vezanih za genocid u Srebrenici, pokazuje Detektorova analiza sadržaja u BiH i Srbiji kojima se osporava genocid u Srebrenici.

U prvoj polovini ove godine evidentirano je 305 slučajeva negiranja genocida u bosanskohercegovačkim i srpskim medijima, što je tri puta više nego u 2023., kada je zabilježen blagi pad, podaci su Izvještaja o negiranju genocida 2024. Memorijalnog centra Srebrenica.

Od jula 2021., kada je bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona, prema kojima je kažnjivo negiranje genocida, zločina i veličanje zločinaca, podignute su tri optužnice, od čega su dvije dokaz ranije prakse Tužilaštva BiH o cjepkanju optužnica protiv jedne osobe na više njih, a treća je odbijena. Naknadno je Sud BiH spojio dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti u jedan predmet koji se trenutno vodi u Sarajevu.

Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji je osnovao UN, utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodne organizacije podsjetile na obavezu poštivanja odluka Ustavnog suda
Ured visokog predstavnika, Delegacija Evropske unije i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini podsjetile su u svojim saopštenjima na obavezu poštivanja odluka Ustavnog suda BiH koji je danas privremeno van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok je Milorad Dodik izjavio da nije kršio nijedan zakon u skladu sa Ustavom i da nije dostupan Državnom tužilaštvu.
Ustavni sud BiH van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini RS-a
Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske prošle sedmice, koji, između ostalog, zabranjuju rad državnih pravosudnih i istražnih institucija u RS-u, predviđaju uspostavljanje entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te zakon koji predviđa veću kontrolu nad nevladinim organizacijama i medijima.
Naredne sedmice presuda za zločine u Bužimu
Imaju li službenici SIPA-e osnov da tuže BiH?