U Brčkom je objavljeno šest tendera za izgradnju i popravku puteva vrijednih više od 16 miliona maraka, što je gotovo dvostruko više nego 2023. godine, kada nisu održavani lokalni izbori.

Česti izbori u BiH pomažu građanima da riješe probleme u infrastrukturi, posebno u ruralnim područjima, ali u izbornoj kampanji donose korištenje budžeta po svaku cijenu, smatra advokat s dugogodišnjim iskustvom u javnim nabavkama Ostoja Kremenović.

“Isključivo je cilj da se pojave određene organizacije u ime investitora ili entitetska vlast ili jedinice lokalne samouprave i da se utiče na izborni rezultat”, smatra on.

Nedavno su na društvenim mrežama načelnik Novog Grada u Sarajevu i kantonalni ministar saobraćaja imali prilično glasnu raspravu o tome ko gradi kružni tok u gradu koji će nakon duge izgradnje biti otvoren pred izbore koji se održavaju 6. oktobra. Obojica su objavili da su oni zaslužni za izgradnju dijela puta koji bi trebao smanjiti gužve u glavnom gradu.

Općina Novi Grad Sarajevo je od početka godine objavila tendere za izgradnju ili popravku puteva od oko 9,1 milion maraka. Prošle godine taj iznos je bio skoro upola manji – 5,4 miliona maraka.

Ali načelnik Semir Efendić tvrdi da je iznos novca koji se ove godine izdvaja za održavanje puteva isti kao i svake godine.

“Imamo ove namjenske prihode koji pripadaju općinama od takse za naftne derivate i ovog dijela poreza za registraciju auta koji idu samo za ceste i mi koliko imamo tih para, toliko usmjerimo na ceste”, kaže.

Na Facebook profilu Efendića dominiraju objave o izgradnji i obnovi infrastrukture u posljednjih mjesec dana, posebno ulica i kružnih tokova.

Intenziviranje javnih radova pred izbore je i dalje najčešći oblik ponašanja javnih funkcionera, objavio je u svom prvom izvještaju o praćenju predizbornih aktivnosti Transparency International u BiH još početkom augusta.

Glasnogovornik ove organizacije Srđan Traljić pojašnjava da se postupci javnih nabavki mogu završiti i u prethodnoj godini, ali da se radovi počnu ili završe pred izbore.

Visoki predstavnik Christian Schmidt pokušao je izmjenama Izbornog zakona u martu spriječiti zloupotrebe budžeta za predizbornu kampanju. Prema izmjenama zakona, zloupotreba javnih sredstava podrazumijeva korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu izravne ili neizravne kupovine potpore birača tokom izborne kampanje.

“Teško da će Centralna izborna komisija to ikada tumačiti. Oni su zabranili zloupotrebu javnih sredstava i resursa, što, između ostalog, podrazumijeva davanje onih jednokratnih pomoći građanima, ne kaže se tu ‘asfaltiranje ulica i puteva’. Međutim, u nekim slučajevima možda bi se moglo podvesti i to”, kaže Traljić.

Pola godine pred izbore, u Crnoj Gori je zabranjeno trošiti iz budžeta više od mjesečnog prosjeka potrošnje prije raspisivanja izbora. Sjeverna Makedonija je 2014. godine usvojila izmjene Izbornog zakona, prema kojima je zabranjeno započinjanje izgradnje kapitalnih objekata sredstvima iz budžeta ili javnih fondova ili javnih preduzeća ako za njih nisu obezbijeđena sredstva iz budžeta ili nema odgovarajućih programa.

U BiH su male općine Krupa na Uni i Donji Žabar ove godine imale samo po jedan objavljen tender, a oba su se odnosila na asfaltiranje i sanaciju cesta.

Iz Općine Krupa na Uni, čiji je načelnik na prošlim izborima bio kandidat SNSD-DNS-a, objašnjavaju da su joj u martu 2024. godine uplaćena sredstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, gdje je ministar iz SNSD-a, koja koriste za popravku jedne lokalne ceste.

U Bihaću se nabavke za izgradnju i popravku cesta provode kroz Zavod za prostorno uređenje, gdje je ove godine povećan budžet za te svrhe. Tokom 2023. godine ovaj zavod je objavio tendere od oko 2,3 miliona maraka, dok je 2024. izdvojeno 2,9 miliona maraka. Iz Zavoda objašnjavaju da oni samo provode plan Gradskog vijeća i da količina radova zavisi od obezbijeđenih sredstava i drugih uslova.

“Tako da veći iznos objavljenih tendera u ovoj godini u odnosu na 2023. godinu znači samo veći nivo obezbijeđenih sredstava drugih učesnika u realizaciji projekata”, kaže Edina Osmanović, direktorica Zavoda.

U Brčko distriktu veći iznos za puteve u izbornoj godini objašnjavaju stalnim povećanjem novca za izgradnju i popravku. Tako je 2021. godine potrošeno 4,6 miliona maraka kapitalnog budžeta, 2022. šest miliona, a 2023. deset miliona. U svom odgovoru za Detektor kažu kako je za 2024. odobreni kapitalni budžet 25,7 miliona maraka, dok je plan realizacije oko 16 miliona maraka.

U ovoj godini će raspisati još jednu nabavku za izgradnju i popravku puteva za 3,5 miliona maraka.

U Berkovićima su ove godine imali svega tri raspisana tendera, prema podacima Portala javnih nabavki. Sva tri poziva se odnose na radove na lokalnim putevima u vrijednosti od gotovo pola miliona maraka.

Emina Gljiva, izvršna direktorica Centra za zastupanje građanskih interesa (CPI), koji prati kako se lokalni budžeti planiraju i troše, objašnjava da se odluke o prioritetima za izgradnju i popravku donose bez dovoljno transparentnosti i dogovora s građanima.

“Izgradnja i obnova cesta i puteva se pokazuje kao jednostavan način za zloupotrebu budžetskih sredstava, pogotovo u izbornim godinama kako bi se prikazao privid da se ipak nešto radi i ulaže. U našem dugogodišnjem radu uvidjeli smo da donosioci odluka budžetskim sredstvima kontinuirano raspolažu za zadovoljenje ličnih interesa”, kaže Gljiva.

U ovoj godini CPI je posebno pratio kako se troši budžetski novac. Primijetili su da su u Han-Pijesku u tri različita dijela tendera za obnovu puteva imali samo po jednu ponudu od iste firme “Romanijaputevi”.

“U sva tri lota vrijednosti dodijeljenih ugovora graniče s procijenjenim vrijednostima. Ukupna razlika između procijenjene i dodijeljene vrijednosti ugovora za tri lota iznosi 353 konvertibilne marke”, kaže ona.

U Banjoj Luci su u nekoliko postupaka za rekonstrukciju cesta uočili nepravilnosti, pa je tako nabavka izvođenja radova na rekonstrukciji raskrsnice ulica Trive Amelice i Bulevar srpske vojske ubačena u planske dokumente izmjenom ili dopunom plana javnih nabavki 21. marta 2024. godine, dok je postupak pokrenut dan kasnije.

Prema njenim riječima, nabavka nije podijeljena u dijelove uz obrazloženje da to nije primjenjivo iako se od ponuđača u tehničkoj specifikaciji zahtijeva da izvrši radove pripreme i asfaltiranja cesta, pripreme hortikulturnog zemljišta i zasađivanje zasada, radove na elektroenergetici i saobraćajnoj signalizaciji, što rijetko u stvarnosti radi samo jedna firma.

“Nedijeljenjem ovako kompleksne nabavke na lotove se diskriminišu ponuđači koji su specijalizirani za samo jednu od navedenih oblasti, naprimjer hortikulturu”, pojašnjava ona.

Općina Gornji Vakuf je ove godine objavila šest tendera, od kojih se dva odnose na asfaltiranje puteva te izgradnju šetnice. Vrijednost ova dva tendera od 2,1 milion maraka veća je nego što je za radove na putevima potrošeno tokom prethodne dvije godine. U 2022. i 2023. ti su troškovi zajedno iznosili 1,9 miliona maraka.

Načelnik Sead Čaušević pojašnjava kako je Općina u martu potpisala okvirni sporazum za asfaltiranje puteva i ulica, čija je vrijednost dva miliona maraka, a radove planira tokom 2024. i 2025. godine. Za ovu godinu za rekonstrukciju puteva planiraju potrošiti 1,6 miliona maraka, što je više u odnosu na prošlu godinu.

Advokat Kremenović smatra da je potrebno više nadzora nad trošenjem budžeta u izbornoj godini.

“Centralna izborna komisija BiH mora biti značajnije prisutna u smislu efikasnih mjera koje je ona ovlaštena da preduzima, da se stvari stave pod kontrolu i da se javna sredstva ne koriste za ono za šta nisu zakonom namijenjena”, kaže on.