Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.
Obilježavanje godišnjice stradanja u sarajevskom naselju Alipašino Polje. Foto: Vlada Kantona Sarajevo

Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Senida Karović kaže da je stradanje civila u glavnom gradu nedovoljno kažnjeno, te da bez presuda Haškog tribunala niko ne bi bio osuđen za opsadu Sarajeva.

“Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine, po pitanju pravde, ništa ne rade”, rekla je Karović.

Kazala je da ono što najviše boli žrtve, građane Sarajeva koji su preživjeli opsadu, jeste činjenica da pravda nije stigla pojedince koji su snajperski djelovali, bacali granate po Sarajevu i koji su Sarajlije držali opkoljene 1.425 dana.

“Boli, to je najveća bol, to su najveće patnje”, kazala je Karović i pozvala pravosudne institucije da procesuiraju odgovorne za stradanja Sarajlija.

U eksploziji granate 30. augusta 1992. ubijeni su: Rifet Bahtić, Jasmina Duraković, Jasmin Đozo, Muniba Ganija, Nermin Gušić, Zoran Kafedžić, Sadrija Krasnići, Adnan Lingo, Nadežda Puljić, Daniel Turkalj i Edin Uzunović, dok je teže ili lakše ranjeno više od 50 građana.

Sarajevski civili, kako je utvrđeno presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), napadani su snajperskim i artiljerijskim projektilima dok su obrađivali vrtove, kupovali na pijaci ili čistili gradske ulice. Na njih je pucano dok su bili na sahranama, u kolima hitne pomoći, tramvajima, autobusima ili na biciklima.

Ministrica odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović podsjetila je na haške presude kojima su procesuirani odgovorni za opsadu Sarajeva, ali je navela da je mali broj ljudi osuđen za “toliki broj ubijenih i ranjenih naših sugrađana”.

“I danas, nakon 32 godine, govorimo o njima jer je to jako važno, ne samo zbog prošlosti i sadašnjosti, nego i zbog budućnosti. Potrebno je stalno govoriti o tome da se takav zločin ne bi nikada ponovio”, kazala je Hota-Muminović.

Presudama u Hagu, za kampanju terora nad civilima – snajperskim i artiljerijskim napadima – na doživotne kazne zatvora osuđeni su bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić. Nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević osuđen je na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

Tokom 44 mjeseca opsade, prema podacima udruženja, od 1992. do 1995. godine ubijeno je više od 11.000 stanovnika, od čega oko 1.600 djece. Više od 30 godina nakon završetka rata, nije podignuta nijedna optužnica protiv odgovornih za granatiranje i snajpersko djelovanje nad građankama i građanima Sarajeva.

Povezane vijesti
Saznajte više
Naredne sedmice izricanje presude Dodiku i Lukiću
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice planirano je izricanje prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i bivšem vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Milošu Lukiću, koji se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Dodik na sjednici stranke o vraćanju VRS-a, odbacivanju Suda i Tužilaštva BiH, te najavi protesta i mitinga
SNSD smatra da nikakva presuda protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, ne treba biti donesena, te poziva na mitinge podrške da se usvoje raniji zaključci Narodne skupštine o afirmaciji Vojske Republike Srpske, zakona o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, te odbacivanju državnih pravosudnih institucija, rečeno je tokom sjednice Glavnog odbora stranke u Banjoj Luci.
Dežurni policajac nije čuo galamu u stanici u Osmacima
Tužilaštvo traži ponovno suđenje Mustafi Vrapcu