Utorak, 13 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Obilježavanje godišnjice stradanja u sarajevskom naselju Alipašino Polje. Foto: Vlada Kantona Sarajevo

Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Senida Karović kaže da je stradanje civila u glavnom gradu nedovoljno kažnjeno, te da bez presuda Haškog tribunala niko ne bi bio osuđen za opsadu Sarajeva.

“Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine, po pitanju pravde, ništa ne rade”, rekla je Karović.

Kazala je da ono što najviše boli žrtve, građane Sarajeva koji su preživjeli opsadu, jeste činjenica da pravda nije stigla pojedince koji su snajperski djelovali, bacali granate po Sarajevu i koji su Sarajlije držali opkoljene 1.425 dana.

“Boli, to je najveća bol, to su najveće patnje”, kazala je Karović i pozvala pravosudne institucije da procesuiraju odgovorne za stradanja Sarajlija.

U eksploziji granate 30. augusta 1992. ubijeni su: Rifet Bahtić, Jasmina Duraković, Jasmin Đozo, Muniba Ganija, Nermin Gušić, Zoran Kafedžić, Sadrija Krasnići, Adnan Lingo, Nadežda Puljić, Daniel Turkalj i Edin Uzunović, dok je teže ili lakše ranjeno više od 50 građana.

Sarajevski civili, kako je utvrđeno presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), napadani su snajperskim i artiljerijskim projektilima dok su obrađivali vrtove, kupovali na pijaci ili čistili gradske ulice. Na njih je pucano dok su bili na sahranama, u kolima hitne pomoći, tramvajima, autobusima ili na biciklima.

Ministrica odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović podsjetila je na haške presude kojima su procesuirani odgovorni za opsadu Sarajeva, ali je navela da je mali broj ljudi osuđen za “toliki broj ubijenih i ranjenih naših sugrađana”.

“I danas, nakon 32 godine, govorimo o njima jer je to jako važno, ne samo zbog prošlosti i sadašnjosti, nego i zbog budućnosti. Potrebno je stalno govoriti o tome da se takav zločin ne bi nikada ponovio”, kazala je Hota-Muminović.

Presudama u Hagu, za kampanju terora nad civilima – snajperskim i artiljerijskim napadima – na doživotne kazne zatvora osuđeni su bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić. Nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević osuđen je na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

Tokom 44 mjeseca opsade, prema podacima udruženja, od 1992. do 1995. godine ubijeno je više od 11.000 stanovnika, od čega oko 1.600 djece. Više od 30 godina nakon završetka rata, nije podignuta nijedna optužnica protiv odgovornih za granatiranje i snajpersko djelovanje nad građankama i građanima Sarajeva.

Najčitanije
Saznajte više
Vidović Vasvija: Konačna presuda sredinom februara
Nakon obnovljenog suđenja za sprečavanje dokazivanja, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da Vasviji Vidović bude izrečena kazna, u skladu sa zakonom, i zabrana obavljanja advokatske djelatnosti, dok je jedini prijedlog Odbrane bio oslobađanje optužbi.
Predmet za nesreću u Donjoj Jablanici vraćen Tužilaštvu HNK-a
Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) zbog tehničkih razloga je Kantonalnom tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona vratio predmet za tragičnu nesreću iz 2024. godine u Donjoj Jablanici.
Potvrđena optužnica za pomaganje u genocidu u Srebrenici