Milorad Dodik ispred zgrade Suda BiH. Foto: BIRN BiH
Generalni sekretar Službe predsjednika Republike Srpske, Jelena Pajić Baštinac je svjedočila o sastancima koji su organizovani nakon saznanja iz medija da je visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula prošle godine donio odluke kojima se sprečava donošenje dva sporna zakona, a koje je prethodno usvojila Narodna skupština i koji su dostavljeni kako bi predsjednik potpisao ukaze prije njihovog slanja na objavljivanje u Službenom glasniku.
Svjedočeći na poziv Odbrane Dodika, Pajić Baštinac je kazala da je,, na zahtjev predsjednika RS-a, organizovan niz sastanaka s pravnim ekspertima, kao i predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj i BiH.
“Teme tih sastanaka su bile ustavno-pravni položaj predsjednika RS-a u odnosu sa NSRS-a (…) i imenovanje visokih predstavnika u BiH i njihova ovlaštenja“, kazala je svjedokinja.
Prema njenim riječima, cilj je bio da se utvrdi da li Dodik treba da potpiše ukaze za dva zakona, i jednoglasno je zaključeno da bi prekršio Ustav RS-a ukoliko to ne bi učinio.
“Svi su nedvosmisleno rekli da je dužan da potpiše te zakone, jer Ustav samo proglašenje zakona tretira kao dio procedure donošenja zakona… Ako bi odbio da potpiše, mogao bi biti pozvan na odgovornost, a osim toga bi prekršio proceduru donošenja zakona“, objasnila je Pajić Baštinac.
Ona je dodala da su pravni eksperti ukazali da Ustav RS-a ne poznaje instituciju visokog predstavnika, te je citirala odredbu koja propisuje da je predsjednik dužan da proglasi zakon koji mu je uputila NSRS-a.
Svjedokinja je rekla da je na sastancima bilo određenih dilema i da je konsultovana razna literatura, a na kraju su zaključci bili jednoglasni. Navela je da su analizirani Aneks 10 Dejtonskog sporazuma i bonska ovlaštenja, te da su eksperti ukazali da visoki predstavnik nema pravo da vrši zakonodavnu proceduru.
“Sve i da je Christian Schmidt imenovan relevantnom procedurom, institucija visokog predstavnika nije dio Ustava RS-a“, kazala je Pajić Baštinac.
Ona je objasnila da je uobičajena procedura da predsjednik RS-a potpisuje ukaze o proglašenju zakona koje mu dostavi NSRS-a, te da je za dva sporna zakona Dodik to učinio 7. jula.
Na pitanja o saznanjima o izmjenama Krivičnog zakona BiH, svjedokinja je kazala da je služba predsjednika RS-a 11. jula dobila Službeni glasnik u kojem su objavljene izmjene kojima je Schmidt inkriminisao nepoštivanje svojih odluka.
Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS, da su od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Na pitanja tužiteljice Nives Kanvečev da li su mišljenja o pravnim pitanjima dobili u pisanom obliku, Pajić Baštinac je kazala da neke ekspertize jesu, a da je Dodik bio prisutan na sastancima na kojima su iznošena mišljenja.
Svjedokinja se složila s tužiteljicom da ta pravna mišljenja nisu obavezujuća za predsjednika RS-a.
“Nisu obavezujuća u odnosu na zakonodavnu proceduru, međutim, (…) ona su i tražena kako bi se ispravno postupilo“, kazala je Pajić Baštinac.
Dodik je prigovorio na pitanja tužiteljice, navodeći da nije predočen dokaz da postoji visoki predstavnik, te iznio proceduru izbora prema Aneksu 10.
Sudija Sena Uzunović na kraju ročišta saopštila je odluku u vezi ranijeg zahtjeva Odbrane koja je navela da nema svrhe izvoditi dokaze ako Tužilaštvo nije uložilo Aneks 10 kao ključni dokaz. Sudija je kazala da će u interesu pravde biti izmijenjen redoslijed izvođenja dokaza.
Nastavak suđenja je zakazala za 11. septembar, a potom i ročišta za 18. i 25.
Odbrana je navela da 2. septembra počinje predizborna kampanja u kojoj će optuženi aktivno učestvovati. Dodik je zatražio da budu barem dva termina u septembru.
Uzunović je kazala da se sa zahtjevima o nastavku suđenja obrate podneskom. Napomenula je da je Sud bio “i više nego blagonaklon kada je u pitanju odgađanje suđenja na zahtjev Odbrane“ i da je to učinjeno sedam puta.
