Dodik i Lukić: Pričalo se o krivičnom progonu

Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda, navela je da je Narodna skupština Republike Srpske 21. juna prošle godine usvojila izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i dostavila ih Vijeću naroda. Ona je navela da je klub Bošnjaka, čija je i ona članica, s pet glasova za i tri protiv odlučio da pokrene vitalni nacionalni interes.

Tim povodom, kako je navela, za 4. juli je bila zakazana sjednica Vijeća naroda, ali je pet delegata, pet minuta prije sjednice, saopštilo da su donijeli odluku kojom poništavaju odluku o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa.

“Jedan od argumenata je bio da je Christian Schmidt 1. jula donio odluku kojom poništava ovaj zakon. U klubu se govorilo i o nekom krivičnom progonu… bilo je malo čudno“, navela je Golić.

Na pitanje optuženog Dodika da li joj se činilo da su bošnjački delegati koordinisano radili s OHR-om i drugima, Golić je rekla da je bilo “vrlo simptomatično” što su donijeli odluku pet minuta prije sjednice a ne, recimo, 1. jula, kada je Schmidt donio svoju odluku.

“Šta su čekali od 1. do 4. jula?“, navela je svjedokinja, dodajući da je primijetila da su ti delegati stalno komunicirali na telefon.

Ona je dodala da su delegati ponovo isticali Schmidtovu odluku i kada je dostavljen Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH 28. juna, te da je ponovo bilo priča “ko ne bude slušao Christiana Schmidta, slijedi krivični progon“.

Sutkinja Sena Uzunović nije dozvolila da svjedokinja odgovara na pitanja Dodika o ovlaštenjima i načinu izbora visokog predstavnika, jer to nije u njenoj nadležnosti, kao ni na pitanja Tužilaštva o tome da li su odluke visokog predstavnika obavezujuće.

Tužiteljicu Gordanu Bosiljčić interesovale su odredbe iz Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa, kojima je bilo predviđeno da se u Službenom glasniku objavljuju i odluke koje donese visoki predstavnik.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik optužen je s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, da su od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci – svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a – preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Na pitanja Lukićevog branioca Miljkana Pucara, Golić, koja je ranije bila direktorica Službenog glasnika, objasnila je procedure objavljivanja zakona i odluka. Kazala je da niko ne može mijenjati autentičnost nekog zakona niti zabraniti njegovo objavljivanje.

“Ko je mogao spriječiti, nijedan direktor, da se nešto objavi, ako je zakon prošao svu proceduru“, kazala je Golić.

Odbrana Dodika prije saslušanja svjedokinje željela je obrazložiti najnoviji podnesak u kojem je navela da bi u ovoj fazi odustala od njenog ispitivanja jer, kako je rekao branilac Goran Bubić, nije izveden ključni dokaz Tužilaštva – Aneks 10 Dejtonskog sporazuma.

Sutkinja Uzunović je kazala da je Odbrana dostavila podnesak dva sata prije ročišta, a da je, kada je prošli put odgađan pretres zbog bolesti svjedokinje, navela da ne može izvoditi materijalne dokaze bez saslušanja Golić.

“Sud ovo može shvatiti jedino kao odugovlačenje postupka“, navela je Uzunović.

Odbrana je odlučila da Golić bude saslušana, nakon što je sutkinja objasnila da mogu samo definitivno odustati od nje kao svjedoka. Branilac Bubić se tokom ročišta više puta osvrnuo na neizvođenje Aneksa 10, koji je predložen u optužnici.

“Neizvođenjem Aneksa 10, mi nemamo od čega da se branimo. Zbog čega bi mi trčali pred rudu“, rekao je Bubić.

Nastavak suđenja zakazan je za 28. avgust.