Predstavljanje studije koregulacija štetnog online sadržaja u Bosni i Hercegovini. Foto: BIRN BiH
Studija za regulaciju se bavi okvirom adekvatne zaštite od štetnih online sadržaja, uključujući govor mržnje i dezinformacije, uz poštivanje slobode izražavanja i javne debate kao temeljnih vrijednosti demokratskog društva.
Autorica Asja Rokša-Zubčević, ekspertica Vijeća Evrope, kazala je tokom predstavljanja da studija nudi presjek postojećih standarda i modela na evropskom nivou i stavlja ih u kontekst bosanskohercegovačkog regulatornog okvira, s ciljem zaštite od štetnih online sadržaja.
“Prvenstveni cilj je bio da se akcentiraju pitanja vezana za štetne sadržaje na internetu, s posebnim akcentom na govor mržnje i dezinformacije, da na jednostavan način prikažemo i pokažemo pojmove i definicije. (…) Posebno smo bili zainteresovani da napravimo mapiranje domaćih aktera za koje smatramo da trebaju biti uključeni u ovu sferu zaštite od štetnih sadržaja na internetu”, rekla je Rokša-Zubčević.
Ovom studijom su predstavljene preporuke za unapređenje zaštite od štetnog online sadržaja, s posebnim osvrtom na razvijanje multisektorske saradnje unutar BiH, uključujući vladine, nevladine, akademske sektore, kako bi se zajednički pristupilo borbi protiv govora mržnje, dezinformacija i drugih štetnih sadržaja.
Rokša-Zubčević je dodala da se u ovaj proces trebaju uključiti svi učesnici društva, uključujući civilno društvo i medije.
Preporuke se, između ostalog, odnose i na potencijalne intervencije u zakonodavnom i regulatornom okviru, pristup zasnovan na saradnji koji je neophodan za rješavanje brojnih izazova u vezi sa štetnim sadržajem, kao i potencijalno daljnje učešće Vijeća Evrope u radu na ovim pitanjima.
“Dobar dio preporuka se tiče uspostavljanja platforme i saradnje, koje smo mi kao autori studije prepoznali i dajemo prijedlog da jedan od glavnih u tom koregulatornom čvorištu bude Regulatorna agencija za komunikaciju zbog uloge, mandata i iskustva”, objasnila je ona.
Uzimajući u obzir da bi usvajanje posebnog zakona za ove potrebe trajao dugo, predloženo je da se platforma osnuje na osnovu podzakonskog akta, tačnije odluke koju bi usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
“Ovom odlukom bi trebalo definirati djelokrug i principe njenog rada, uloge i obaveze svih partnera u okviru ove platforme za saradnju, metodologiju rada i mehanizam koordinacije, kao i pitanja finansiranja”, stoji u preporuci studije.
Iz Vijeća Evrope su naveli da su preporuke usklađene sa evropskim standardima, odnosno s mjerama predloženim u aktu EU o digitalnim uslugama (DSA).
“Nalazi studije kreću od netransparentnosti, nepostojanja registara, nedovoljne profesionalne etike, političkih i drugih uticaja”, kazala je Rokša-Zubčević i dodala da se štetni narativi odnose na kompanije koje imaju apsolutnu dominaciju i potpunu dominaciju, te monopol bez ikakve konkurencije.
