Pominju se budući ciljevi i težnje, poput okupljanja više ljudi kako bi njihov pokret bio sadržajniji i organiziraniji. Ovo odražava njihov strateški pristup širenju i uticaju. Komunikacija unutar grupe odražava tipične karakteristike ekstremističkih grupa krajnje desnice, uključujući fokus na identitet, uočena historijska nezadovoljstava, isključivi nacionalizam i veličanje nacističkog naslijeđa i njegovo povezivanje s bošnjačkim identitetom, simbolima i narativima – što ih čini bošnjačkim neonacističkim pokretom u nastajanju.

Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini je došlo do pojave i rasta nekoliko desničarskih grupa. Balkanska istraživačka mreža izvještavala je o bošnjačkim, hrvatskim i srpskim ekstremistima te  između ostalih, o stranim uticajima neonacista, turskih ekstremista i ruskih ekstremista, o korištenju mizoginije i antifeminizma, dezinformacija, humanitarnog rada, navijačkim grupama i proslavi neustavnog Dana Republike Srpske, te pozivima da se ratuje na ukrajinskom ratištu, uključujući i hrvatske dobrovoljce na Ukrajinskoj strani u redovima pokreta “AZOV”. U posljednje vrijeme, kako navodi April Glaser, istraživačka novinarka NBC-a, desničarski pokreti i pojedinci koriste Telegram kanale za komunikaciju i dijeljenje ideja pratiteljima; ova društvena mreža im omogućava bezbrižnost u kontekstu širenja mržnje i mobilizacije aktivista, posebno kada se grupe zatvore za javnost. Ovaj članak se bavi propagandom, simbolima i porukama koje su bile javno dostupne, a koje propagira “Desni sektor Una” – novoosnovana Telegram grupa koja se nedavno zatvorila za javnost.

“Desni sektor Una” koristi platformu za širenje propagande, dijeljenje isječaka vijesti i historijskih izvještaja koji podržavaju njihovu ideologiju. Oni se također angažuju u internom potvrđivanju svojih uvjerenja kroz stalno potkrepljivanje od strane drugih članova.

Članovi su uključeni u česte komunikacije koje sadrže, kako logističke poruke o pridruživanju i učešću u grupi, tako i ideološke izjave i memeove. Iz razgovora unutar Telegram grupe, može se saznati da se uticaj “Desnog sektora Une” navodno proteže od Bosanske krajine do Zenice, a potencijalne vodstvene veze postoje do Koruške Bele u Sloveniji, kao što se može vidjeti iz propagandnog letka na fotografiji. Domet grupe se ne zaustavlja na granicama Bosne i Hercegovine; ima pipke raširene po dijaspori, povezujući istomišljenike ekstremiste u mrežu zajedničkih neonacističkih ideologija koje koriste simbole Bošnjaka – ljiljane – i srednjovjekovnu ikonografiju Kralja Tvrtka. To uključuje modificirane verzije simbola Bosanskog kraljevstva i povezivanje sa slikama imaginarnog desničarskog ideala – Velike Bosne; to su veličajuće figure i simboli povezani s bošnjačkim nacionalizmom.

Simboli, jezik mržnje i pozivi na akciju

Grupa raspravlja o korištenju bosanskih kulturnih simbola i historijskih ličnosti kako bi se ojačali njihove tvrdnje i privukli sljedbenike, čak i kada ove figure ne predstavljaju neonacističke ideologije.

“Desni sektor Una” otvoreno izražava antisemitska i antiislamska osjećanja. Simboli i likovi iz bosanskog kraljevstva prikazani su kao dio narativa koji odbacuje strane uticaje i naglašava zavičajno naslijeđe koje se u ovom kontekstu koristi za odupiranje percipiranim islamskim uticajima iz osmanskog perioda. Oni raspravljaju o temama kao što su navodne prijetnje koje predstavljaju globalizam i cionizam, odražavajući teorije zavjere koje se obično nalaze u ekstremističkim krugovima širom svijeta. Ovo uključuje uznemirujuću tvrdnju da je “Islamska država” oruđe koje kontroliraju jevrejski interesi, što je neutemeljen i štetan narativ koji se koristi za poticanje podjela. Diskusija u Telegram grupi neminovno pokazuje elemente zavjerničkog razmišljanja, posebno u vezi s jevrejskim uticajima, što je zajednička osobina u krajnje desničarskoj retorici na globalnom nivou.

Nekoliko poruka u Telegram grupi uključuje pogrdne izjave prema različitim etničkim i vjerskim grupama, što ukazuje na sveprisutnu podlogu etničke i vjerske netolerancije. Čini se da je korištenje historijskih ličnosti i nacionalističkih simbola u njihovim objavama način pozivanja na nacionalizam Srba u BiH i recipročnu radikalizaciju. Grupa se uključuje u diskusije koje izražavaju prezir prema multikulturalizmu i globalizmu, odražavajući duboko neonacističku ideologiju koju oni doživljavaju kao zaštitu identiteta i interesa od strane drugog i drugačijeg.

“Desni sektor Una” ne krije svoje neprijateljstvo, otvoreno izražavajući prezir prema antifašistima, komunistima, Srbima i Jevrejima. Diskusije su opterećene nacionalističkim uvredama i osjećajima, podvlačeći duboko ukorijenjeni animozitet prema različitim etničkim grupama. Ovo uključuje i pogrdne primjedbe o Armenima i drugim grupama, koje pokazuju zabrinjavajući nivo ksenofobije i rasizma. Propaganda grupe je opterećena simbolima i porukama koje veličaju tradicionalne predstave o porodici, patrijarhatu i muškosti, s ciljem privlačenja mlađe demografije. Njihovo korištenje Crnog Sunca – simbola popularnog među neonacistima – s referencama na bosanske nacionalne simbole i poštovane ličnosti poput Izeta Nanića, proslavljenog vojnog komandanta iz posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini koji je bio poznat po svojoj hrabrosti, a ne po ekstremističkim ideologijama, ilustrira njihovu manipulativnu taktiku.

Telegram grupa pokazuje neprijateljski stav prema autsajderima ili onima koji osporavaju njihove stavove. To je vidljivo iz frustrirajućih odgovora na pitanja koja postavljaju pojedinci u ovome Telegram kanalu. Postoji jasan mentalitet “mi protiv njih” koji prožima diskusije između aktivista u Telegram kanalu neonacističkog pokreta UNA.

Štaviše, evidentan je pokušaj legitimizacije njihovih stavova distanciranjem od otvorenog ekstremizma, tvrdeći da su različita religijska uvjerenja uključena sve dok nisu “ekstremistička” ili “radikalna”. Ovo bi mogao biti pokušaj da se proširi njihova privlačnost i regrutira više članova, predstavljajući donekle umjerenu fasadu.

U diskusijama se koristi mješavina lokalnih dijalekata i povremeno engleskog, s ležernim i ponekad podrugljivim tonom, što ukazuje na nivo ideološkog razumijevanja među članovima. Jezik je povremeno agresivan, odražavajući militantnu prirodu ideologije grupe.

Jezik koji se koristi često poziva na konflikt, sugerirajući spremnost da brane svoja uvjerenja od uočenih prijetnji. Ovo uključuje agresivno držanje protiv različitih etničkih i vjerskih grupa, pokazujući kako se ova, kao i druge ekstremističke grupe, često okuplja oko percipiranih egzistencijalnih prijetnji njihovom identitetu. Često se koriste fraze poput “Sretno, drugovi” i “Hvala, druže” koje održavaju bratsko orijentiran ton. Ovo je tipično za ekstremno desničarske grupe koje često naglašavaju solidarnost među članovima. Aktivisti UNA pokreta često u komunikaciji izazivaju osjećaj zajedništva i bratstva među članovima, što ukazuje na čvrsto povezan grupni identitet koji jača grupnu koheziju i lojalnost. Fokus je na izgradnji zajednice unutar grupe, uz napore da se ojača grupni identitet kroz zajedničke ideologije i demonizaciju autsajdera. To je vidljivo iz njihovih rasprava o etničkom identitetu članova.

Sadržaj ovih komunikacija ukazuje na grupu koja je duboko angažirana u ekstremističkim ideologijama krajnje desnice, s diskusijama koje se protežu od grupnog identiteta i kohezije do potencijalne mobilizacije za akcije koje bi mogle biti zabrinjavajuće prirode, posebno s obzirom na kontekst složenih etničkih i političkih pejzaža u Bosni i Hercegovini i regiji. Korištenje društvenih medija i platformi za razmjenu poruka kao što je Telegram, pruža takvim grupama privatan, ali moćan alat za organiziranje, radikalizaciju i potencijalno djelovanje prema njihovim ekstremističkim uvjerenjima.

Međunarodni element i regionalne veze

Iznenađujuće je da ne govore svi njeni članovi tečno službene jezike Bosne i Hercegovine, te često pribjegavaju Google Translateu kako bi premostili komunikacijske praznine – pokazatelj raznolikog i međunarodnog članstva grupe koji čini, ne samo prva, već druga i moguće treća generacija dijaspore. U razgovoru jedan od učesnika ne poznaje dovoljno dobro jezik a tvrdi da je porijeklom iz Srbije, odnosno tvrdi da mu je porodično naslijeđe iz Sandžaka i Njemačke. Drugi član grupe na to komentira da je “arijevac”, referirajući se na nacističku ideju genetski čiste grupe koja je, između ostaloga, rezultirala holokaustom. Postoji više primjera diskusija koje otkrivaju duboko ukorijenjenu neonacističku ideologiju, uključujući pogrdne komentare o etničkom porijeklu i rasnoj čistoći. Naprimjer, daju se primjedbe o pojedincima koji nisu “Evropljani” ili “bijelci”, što odražava rasno isključivi pogled na svijet koji je tipičan za neonacističke grupe.

Dijalog presretnut s njihovih Telegram kanala otkriva povezanost s hrvatskim neonacistima koji ustaše – fašističku organizaciju koja je djelovala tokom Drugog svjetskog rata – smatraju historijskim saveznicima. Ovaj savez nije samo ideološki, već je povezan i s historijskom saradnjom, posebno sa SS Handžar divizijom, ozloglašenom jedinicom sastavljenom prvenstveno od muslimana tokom Drugog svjetskog rata, koja se sada – unutar Telegram grupe – poštuje u svom iskrivljenom narativu.

U Telegram grupi se koriste simboli poput šahovnice, koja je dio hrvatskog grba, i fraza koji odražavaju militaristički ton. Razgovaraju o vojnoj operaciji “Maestral” i pozivaju se na zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane Vinka Šamarlića, da im navedu da su za “zajedničku hrvatsko-bosansku zajednicu protiv Srba”. Dodatno, slike koje prikazuju bošnjačke i hrvatske zastave jedne pored drugih ukazuju na strateški savez između neonacističkih frakcija unutar ovih etničkih grupa. To je dodatno potcrtano referencama na ličnosti, poput Blaža Kraljevića koji simbolizira prošlost privremenog jedinstva između Bošnjaka i Hrvata prije intenziviranja politički instrumentaliziranih etničkih sukoba u ratu u BiH. Pozivanje na historijske ličnosti kao što su Ivan Mijačević i Goran Martinović naglašava veličanje nacionalnih heroja iz prošlosti i korištenje Hrvata – pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine – za utvrđivanje dubokih veza s Hrvatima, moguće i hrvatskim neonacistima. Takve slike se vjerovatno koriste za stvaranje zajedničkog osjećaja svrhe, zasnovanog na neonacizmu a ne etničkoj solidarnosti.

Članovi grupe također dijele veze s drugim kanalima i grupama, sugerirajući mrežu povezanih grupa na različitim platformama. Ovo ukazuje na širi ekosistem ekstremno desnih grupa u regionu. Spominje se znanje o sličnim ekstremno desnim elementima u Hrvatskoj i Albaniji, što ilustrira mrežu koja prelazi nacionalne granice unutar Balkana. Jedan od članova grupe, moguće iz Albanije, pod nazivom “Tosk“, dijeli podršku grupi i neonacističke simbole keltskog križa u sredini, a s lijeve strane se nalazi albanski grb dvoglavog orla i grb ljiljana Republike Bosne i Hercegovine koji je bio u upotrebi od 1992. do 1997. godine. Iznad se nalazi natpis “Jedna borba za Evropa“ sugerirajući da se vjerovatno radi o cilju ponovnog uspostavljanja nacizma na evropskom tlu.

Spominjanje povezanosti Bosne i Albanije, povezano ne samo zajedničkim geopolitičkim stavovima protiv Srbije već i međusobnim udaljavanjem od islamskih korijena koji se pripisuju historiji koloniziranja Osmanskog carstva, sugerira pokušaj stvaranja širih regionalnih saveza zasnovanih na ovim zajedničkim narativima.

Digitalna radikalizacija i regrutacija

Postoji jasan pokušaj da se historijski narativi prepišu ili manipuliraju kako bi služili neonacističkim agendama. To je posebno vidljivo u njihovim raspravama o ratovima na Balkanu tokom 1990-ih, gdje tvrde da različite historijske ličnosti i događaji odgovaraju njihovom narativu.

Grupa raspravlja o elementima bosanske kulture, potencijalno ukazujući na mješavinu bošnjačkih nacionalističkih osjećaja s njihovom neonacističkom ideologijom. To je vidljivo iz referenci na “Bosanski TikTok” i prilagođavanja stila pisanja kako bi se uklopio u ruralniji ili regionalni dijalekt, sugerirajući pozivanje na lokalni svoj identitet i osjećanja.

Čini se da grupa aktivno uključuje i regrutira nove članove, kao što se vidi u diskusijama u kojima se članovi srdačno pozdravljaju, ohrabruju da pregledaju dokumente o pristupanju i potvrde svoje slaganje sa stavovima grupe. Ovo ukazuje na organizirani napor da se prošire njihov domet i uticaj. Postoji jasna administrativna struktura s određenim članovima koji upravljaju komunikacijama. Pozivanje na “grupu za sletanje” i “pravu grupu” implicira hijerarhijske slojeve unutar organizacije, gdje se osjetljivija komunikacija može desiti negdje drugdje, izvan početne grupe za sletanje. Spominje se i “interni proces provjere za nove članove”, organizirana struktura i trenutno postoji barem jedna tajna nejavna grupa za razgovore.

Diskusije uključuju dobrodošlicu novim članovima i upućivanje na obavezna čitanja, što sugerira organizovani napor da se indoktriniraju i sistematski regrutiraju članovi. Ležeran i neformalan način komunikacije, uključujući šale i bezbrižne razmjene, može se strateški koristiti za podsticanje osjećaja zajedništva i pripadnosti među članovima. Međutim, ovo također uključuje problematične slike i potencijalno štetne stereotipe koji mogu doprinijeti radikalizaciji članova i promoviranju ideologija podjela. U raspravama u Telegram grupi fokus je na širenju njihove poruke, kao što se vidi u tome da se sadržaji učine povezanijim s mladima i prilagođavanju poruka kako bi bolje odgovarale kulturnom kontekstu publike. Eksplicitno se koristi izraz “propaganda“, što ukazuje na strateški pristup uticaju na šire javno mnijenje ili grupnu percepciju. Postoji značajan oprez u komunikaciji, što ukazuje na oprezan pristup sigurnosti, vjerovatno zbog nezakonite prirode njihovih aktivnosti ili straha od nadzora.

Ovim metodama “Desni sektor Una” nastoji da prepravi narative i preoblikuje mlade umove pod krinkom nacionalnog ponosa i historijskog kontinuiteta. Njihov pristup je mješavina historijskog revizionizma i moderne ekstremističke propagande, što ih čini žarišnom tačkom za vlasti i aktiviste koji nastoje da se bore protiv uspona neonacizma na Balkanu. Međusobne veze s regionalnim neonacističkim grupama naglašavaju zabrinjavajući trend rastućeg ekstremizma koji nadilazi nacionalne granice, što predstavlja izazove za lokalne i međunarodne mirovne i sigurnosne inicijative.

Grupa često spominje historijske nacističke pripadnosti, poput SS Handžar divizije, koja je bila sastavljena, između ostaloga, od bosanskih muslimana tokom Drugog svjetskog rata. Oni izražavaju divljenje ovim historijskim jedinicama, pokazujući svoju ideološku usklađenost sa historijskim nacističkim pokretima.

Sadržaj koji distribuira “Desni sektor Una” opterećen je neonacističkom i ekstremističkom simbolikom. Jedna od prvih poruka u njihovom Telegram feedu sadrži poziv na “Sieg Heil”, ozloglašeni nacistički pozdrav, pozdravljajući članove na kanalu za najave, propagandu i videozapise koji oni opisuju.

Nekoliko slika prikazuje tradicionalne i historijske simbole, isprepletene s onima povezanih s neonacizmom i nadmoći bijele rase. Naprimjer, jedan post prikazuje statuu koja podsjeća na klasične evropske skulpture, prekrivenu slavenskim simbolom Kolovrata, koji su prihvatile neke slavenske neonacističke grupe. Ovo stapanje historijskog ponosa s ekstremističkim simbolima sugerira na pokušaj da se moderne ideologije mržnje ukorijene u percipiranim historijskim narativima.

Kanal ne bježi od eksplicitnog zagovaranja ekstremizma, uključuje pozive na revoluciju i prikazuje neprijatelje u oštrim, demonizirajućim terminima. Objave često uključuju slike i slogane koji odbacuju komunizam i zapadni uticaj te u određenoj mjeri abrahamske religije, kao što je islam, odražavajući širok spektar ksenofobičnih i ekstremističkih osjećaja.

Jedna posebno grafička slika suprotstavlja različite simbole, uključujući one koji se tipično koriste za predstavljanje judaizma, islama i ljevičarskih ideologija, s crvenim znakom “ne” koji ih jasno označava kao protivnike u njihovoj ideološkoj borbi.

Članovi dijele različite sadržaje, uključujući memove, slogane poput “Neka grad uvijek bude čist, 1161!” [1161 znači anti antifašistička akcija] s potpunim antifašističkim naljepnicama i drugim grafikama koje promoviraju neonacističku ideologiju.

Simboli agresije i ideologije prožimaju vizualne identitete Active Clubs (aktivnih klubova), mreže lokaliziranih bijelih supremacističkih grupa koje promiču fizičku spremnost i nacionalizam kroz sport i edukaciju. Na fotografiji su istaknuti logotipi koji odražavaju ključne aspekte njihove kulture: boksačke rukavice i utezi simboliziraju pripremu za “rat“ protiv sistema koji je, kako tvrde, zavjera protiv bijele rase. U isto vrijeme, složene knjige sugeriraju obrazovni segment njihove aktivnosti koji možda uključuje proučavanje literature koja glorificira bijelu supremaciju ili evropsku historiju, oblikujući narative koji podržavaju njihove ekstremističke ideologije. Drugi simboli, kao što su prekrižena injekcija unutar kružnice i štit s heraldičkim motivima Bosne i Hercegovine, također igraju svoje uloge u propagandi ovih klubova. Injekcija označava zabranjenost zloupotrebe droga, dok štit s fleur-de-lis simbolima ističe povezanost s historijskim i kulturalnim elementima koje smatraju temeljima evropskog identiteta, a ujedno je bio grb Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1997., koji je simbolički povezan s grbom srednjovjekovnog Kralja Tvrtka Kotromanića. Ovi vizualni elementi ne samo da služe kao oznake identiteta unutar grupa, već i kao alati za privlačenje novih članova kroz vizualno privlačne, ali ideološki nabijene simbole.

Aktivni klubovi su dobili pozornost u Bosni i Hercegovini. Robert Rundo, američki neonacista, razvio je mrežu krajnje desnih, lokalno operativnih Mix Martial Arts (MMA) grupa nazvanih “Active Clubs”, koje se pojavljuju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i šire. Ovi klubovi, koji koriste simboliku agresije i ideologije, pružaju platformu za širenje bijele supremacije i jačanje fizičke spremnosti svojih članova. Detektor je otkrio kako je Rundo, uprkos protjerivanju iz Srbije, nastavio povezivati i produbljivati uticaj na pokrete u regiji, uključujući inspiraciju ideologijom i međunarodno povezivanje. Prema zvaničnim podacima domaćih institucija potvrđenim za Detektor, Rundo je u BiH ušao u februaru 2021. godine, nakon što je protjeran iz Srbije. Michael Colborne, istraživač iz organizacije Bellingcat, posvetio je iznimne napore u otkrivanju aktivnosti Robert Runda i drugih neonacista na Balkanu. Prema njegovim istraživanjima, Rundo je prisustvovao brojnim događajima u Srbiji, uključujući humanitarne akcije koje su korištene kao paravan za širenje neonacističkih stavova i regrutiranje novih članova u regiji.

Aktivnosti Runda i njegovih saradnika naglašavaju kako simboli i ideologija bijele supremacije prožimaju različite aspekte društvenog i kulturnog života u regiji, uključujući sport, edukaciju i humanitarne aktivnosti, čime se dodatno širi njihov uticaj i regrutiraju novi članovi. Njegovi “Active Clubs” nisu samo u SAD-u, već se šire i na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje nastavljaju širiti ekstremističku ideologiju kroz lokalno operativne grupe.

Grupa se identificira sa snažnom nacionalističkom i ekstremističkom retorikom, evocirajući teme militarizma, regionalne nadmoći i kulturne čistoće. Slike su upečatljive i osmišljene da izazovu emocionalne reakcije, često koristeći simbole poput mačeva, nacističkih grafita, simbola, ikonografije koja podsjeća na historijski evropski nacizam.

Sadržaj se kreće od grafičkih prikaza s agresivnim položajima i ratnom simbolikom do poruka napisanih u stilu sukoba. Naprimjer, jedna slika prikazuje tekst “Iz Bosne s mržnjom”, što implicira borbeni stav prema opaženim neprijateljima ili stranim uticajima.

Drugi set slika uočljivo prikazuje postavku štampe sa svježe odštampanim posterom koji nosi podebljani, militaristički simbol lobanje i poruku “Spasi svoj identitet, pridruži se UNI”. Prikazuje siluetu vojnika prekrivenu riječima, što ukazuje na poziv na oružje za očuvanje nacionalnog identiteta. Ista fotografija je kao poster okačena u Koruškoj Beloj, u Sloveniji. Ton i stil ovih materijala sugeriraju visoko organizirani napor da se njihovo gledište u budućnosti širi izvan zatvorenih Telegram grupa; u smislu regrutiranja novih članova putem poruka usmjerenih na identitet.

Neke poruke u Telegram grupi su posvećene promoviranju događaja ili ideologija, sugerirajući da je grupa aktivno uključena u širenje svojih uvjerenja. Oni također raspravljaju o metodama i alatima za kreiranje promotivnih materijala, ukazujući na organiziran pristup propagandi.

Sadržaj koji se dijeli unutar grupe uključuje memove, citate i nacionalističke simbole koji ukazuju na jaku desničarsku ideologiju. Naprimjer, korištenje simbola poput “Naša Oluja”, uz lobanje s fesom koji ima logo SS Handžar divizije i simbolične slike, može se smatrati pokušajem okupljanja nacionalističkih osjećaja.

Izraz “Bosna pripada Bošnjacima, sam protiv svih”, na drugoj slici, naglašava dubok osjećaj isključivosti i prkosa, uokvirujući nacionalni identitet u narativu “mi-protiv-njih”.

Posebno nabijena slika koristi antisemitske simbole kako bi dala provokativnu izjavu o Evropi, što bi se moglo protumačiti kao duboko kontroverzno i indikativno za ekstremne ideološke pozicije.

Vizuelni prikaz koji uključuje tekst “Dolazimo, Srbi”, prikazuje tamnu siluetnu figuru na složenoj pozadini, signalizirajući agresivno držanje prema etničkim Srbima, dodatno raspirujući tenzije u regionu.

Spremnost da se uključe u fizičke radnje, kao što se nagovještava u nekim porukama, sugerira spremnost da se njihova ekstremistička ideologija pretoči u nasilje u stvarnom svijetu. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na nestabilnu historiju regiona i postojeće političke tenzije.

Sadržaj često uključuje provokativne i oštre slike, kao što je maskirana figura s pištoljem pod frazom “Mir nije opcija” i razne druge simbole i slogane koji pozivaju na nacionalistička i zaštitnička osjećanja među svojom publikom. Ovakve i slične poruke mogu se shvatiti kao prijetnja miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. Česta pojava historijskih i kulturnih simbola, uz vojne slike, ukazuje na fuziju ratnog naslijeđa iz prošlosti, s militantnim stavom prema aktuelnim pitanjima.

Osim toga, postoje direktne reference na historijske i kontroverzne ličnosti u kombinaciji sa sloganima koji sugeriraju narativ odbrane od vanjskih prijetnji – bilo da su one iz drugih etničkih grupa ili ideologija. Upotreba simbola poput keltskog krsta ili sablje SS Handžar divizija te raznih drugih amblema, koji se tradicionalno povezuju s ekstremno desnim pokretima u Evropi, dodatno naglašava ideološku sklonost grupe. Dodatno, poruke krvi i zemlje tipične za neonacističke grupe su kontekstualizirane i prilagođene, s ciljem privlačenja novih članova. Tako naprimjer, neosporna činjenica da je granica BiH i Srbije omeđena prirodom, odnosno rijekom Drinom, koristi se za regrutaciju novih članova kojima keltski križ nije poznat kao neonacistički simbol, ali jeste bosanski ljiljan i politički slogan “Drina je granica“. Tako UNA iskazuje namjeru radikalizacije i uvlačenja novih članova u ovu neonacističku grupu.

Ove slike služe ne samo kao oblik unutrašnje propagande za prikupljanje podrške unutar određenih frakcija, već i kao izjava prkosa i mobilizacije protiv onoga što oni doživljavaju kao “razvodnjavanje svog nacionalnog identiteta”. Tema koja se ponavlja je priprema za sukob i jačanje ideološke čistoće, umotana u narativ historijskog kontinuiteta i borbe.

Ovaj prikaz na društvenoj mreži Telegram sugerira aktivno nastojanje da se koriste moderne platforme za širenje agende ekstremizma, s ciljem da se dosegne široka publika uz podsticanje osjećaja nacionalizma i otpora među sljedbenicima. Takve taktike ukazuju na to kako se ekstremističke grupe prilagođavaju digitalnoj komunikaciji i koriste je za širenje svojih poruka.

Normalizacija desničarskog ekstremizma

Vizuelni i tekstualni sadržaji koje dijeli “Desni sektor Una” ukazuje na nastojanje da se normalizira njihovo prisustvo i ideologija u javnim prostorima. Ovo izaziva zabrinutost zbog potencijala zločina iz mržnje i radikalizacije mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. “Desni sektor Una” se ne može posmatrati izolovano. Oni su dio trenda porasta desničarskog ekstremizma u Bosni i Hercegovini i šire. Posljednjih godina su se desničarske grupe pojavile i rasle, često koristeći društvene mreže kao ključne platforme za regrutaciju i propagandu.

Simboli i poruke su tipični za grupe koje imaju za cilj da potaknu javno mnijenje putem emocionalnih i ponekad konfrontirajućih vizuala, nastojeći da inspiriraju jedinstvo i akciju među svojim sljedbenicima, na temelju zajedničkog identiteta i percipiranih prijetnji ili nezadovoljstava. Upotreba linkova društvenih medija na svakom posteru ukazuje na sofisticiranu upotrebu internetskih platformi za širu distribuciju, radikalizaciju i regrutiranje novih članova. Ovo odražava globalni trend u kojem lokalizirani pokreti koriste digitalne medije kako bi pojačali poruku i uticaj.

Kako Bosna i Hercegovina nastavlja da se nosi s izazovima postkonfliktnog suočavanja s prošlošću i integracije, uspon grupa poput “Desnog sektora Una” predstavlja ozbiljan izazov društvenom miru i sigurnosti. Njihovo vješto korištenje društvenih medija za svoje širenje, zahtijeva pažnju kako bi se suprotstavili njihovom uticaju i zaštitili ranjivu populaciju od radikalizacije. Istraživanje o “Desnom sektoru Una” naglašava hitnu potrebu za sveobuhvatnim strategijama i praksama za rješavanje sve većeg uticaja ekstremističkih grupa.

* Mirza Buljubašić je istraživač Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i saradnik Nizozemskog instituta za istraživanje kriminala i podrške krivičnom pravosuđu. Autor je izvještaja Radicalisation Awareness Network (Europska komisija, DG Home) o nasilnom desničarskom ekstremizmu.