Ponedjeljak, 7 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Foto: BIRN BiH

Almasa Smajlović, glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, kaže da još uvijek ne zna kako će se 11. juli obilježavati u zemljama članicama Ujedinjenih nacija (UN), ali da oni vrše pripreme za izložbu u UN-u.

“To je izložba koju smo mi imali prošle godine, zove se ‘Mrtvare’. Zajedno smo radili s fotografom Arminom Durgutom, a bit će izložene fotografije ‘mrtvara’”, rekla je pojašnjavajući da će se na izložbi vjerovatno naći i neki od predmeta koji su pripadali žrtvama genocida, a koji su zajedno s njihovim ostacima pronađeni u masovnim grobnicama te dio svjedočanstava preživjelih.

O “mrtvarama”, cipelama koje su Srebreničani dobijali u humanitarnoj pomoći tokom rata i u kojima su mnogi krenuli od kuća u julu 1995. godine, Detektor je pisao ranije.

U tekstu rezolucije, koja je usvojena sa 84 glasa za, 19 glasova protiv i 68 suzdržanih, traži se od generalnog sekretara UN-a da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, te da započne sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine.

Informacija o tome na koji način će Dan sjećanja biti obilježen u državama koje su usvojile rezoluciju još uvijek nema, ali će u Bosni i Hercegovini biti obilježen kao i proteklih godina, a najvažniji događaji su kolektivna dženaza i komemoracija.

“Činjenica jeste da će 11. juli biti proglašen Međunarodnim danom sjećanja. U proteklom periodu, iako rezolucija nije bila ni donesena, u Ujedinjenom Kraljevstvu organizovali su obilježavanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Vjerovatno će i ove zemlje na neki način obilježiti. Da li će to biti neke aktivnosti vezane za komemoraciju ili će to biti samo u smislu dana žalosti, to je još uvijek rano da govorimo”, pojašnjava Smajlović.

Rezolucijom se obavezuju zemlje potpisnice da bez rezerve osuđuju svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, a u cilju sprečavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti.

Smajlović kaže da je teško očekivati da će genocid u Srebrenici “tek tako biti uvršten u obrazovni sistem” u BiH. Prema njenim riječima, Memorijalni centar je proteklu godinu pokrenuo niz aktivnosti da izučavanje genocida bude dio obrazovanja, ali naglašava da to mogu jedino na nivou kantona.

“To smo pokušali uraditi u Sarajevskom kantonu s Ministarstvom obrazovanja, Tuzlanskom i, nadamo se, Zeničko-dobojskom. Nadamo se da će ovo biti prvi kantoni i da će bar na nivou Federacije biti usvojeno”, rekla je ona. Pojasnila je da su napravili priručnik u kojem je objašnjeno na koji način izučavati, koje poruke poslati u vezi s genocidom u Srebrenici, u osnovnom i srednjem obrazovanju.

“Što se tiče visokog obrazovanja, na nivou univerziteta, izdali smo našu hrestomatiju ‘Bosanski genocid’. Na ovaj način pokušavamo doprinijeti tome da se više govori o genocidu u Srebrenici, a da nabrojani kantoni pokušaju uvrstiti u programe da predmet Historija izučava više lekcija o genocidu, a ne onoliko koliko je dosad, a to je definitivno nedovoljno”, kaže Smajlović.

BIRN BiH je ranije objavio Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu, koja, između ostalih, sadrži informacije i videomaterijale o genocidu, ali i materijal za nastavnike kako podučavati učenike o prošlosti u Srebrenici.

Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao upravo UN, utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka. Ovaj sud je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora.

Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok su za druge zločine počinjene u Srebrenici osudili još 14 osoba na 223 godine zatvora.

U Srbiji je, na ukupno 68 godina zatvora, za zločine u Srebrenici osuđeno pet osoba, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice “Škorpioni”, zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.

Najčitanije
Saznajte više
U Bratuncu obilježena 33. godišnjica zločina
U Bratuncu je u subotu obilježena 33. godišnjica zločina čemu su prisustvovali predsjednik Republike Srpske i brojni ministri iz entitetske Vlade kao i Ana Brnabić, predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije.
Dodiku ukinut pritvor nakon što se pojavio na saslušanju u Tužilaštvu BiH
Milorad Dodik u petak se dobrovoljno prijavio u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji advokata da bi bio ispitan kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak nakon čega mu je ukinut jednomjesečni pritvor koji mu je ranije bio određen jer se nije odazvao pozivu na saslušanje, objavljeno je u zajedničkom saopštenju Državnog tužilaštva i Suda.
Naredne sedmice počinje WARM festival
Potvrđena optužnica za zločine u Banovićima