Slavica Injac na izricanju prvostepene presude. Foto: BIRN BiH
Ovom presudom je okončan sudski postupak koji je protiv Injac počeo u julu 2017. u Sudu Bosne i Hercegovine, nakon čega je predmet u oktobru 2018. prenesen u banjalučki Okružni sud koji ju je u januaru 2023. oslobodio krivnje, da bi tu odluku potvrdio i Vrhovni sud Republike Srpske, skoro godinu nakon što je Tužilaštvo izjavilo žalbu.
Injac je oslobođena optužbi da je, kao direktorica Agencije za bankarstvo Republike Srpske, znala da “Bobar banka” posluje s velikim kreditnim rizikom i tim povodom nije ništa učinila.
U obrazloženju prvostepene presude banjalučkog Okružnog suda je navedeno da Tužilaštvo nije uspjelo dokazati njenu krivicu u slučaju propasti bijeljinske “Bobar banke”.
“Utvrdili smo da nema dovoljno dokaza da je optužena počinila krivično djelo koje joj je stavljeno na teret i zato je oslobođena“, rekao je tada Branimir Jukić, predsjednik Vijeća Okružnog suda u Banjaluci.
Na ovu presudu je Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske izjavilo žalbu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali je potvrđena ranija odluka.
Optužnicu u predmetu “Bobar banka” Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u martu 2017. podiglo protiv 16 osoba zbog sumnje da su organizovanim djelovanjem pričinili štetu od 122,5 miliona maraka, što je na kraju dovelo do propasti “Bobar banke”.
Predmet protiv Injac je u oktobru 2018. godine iz Suda BiH prebačen u banjalučki Okružni sud, te je izmijenjena optužnica u kojoj se navodilo da je Injac od jula 2009. imala saznanja da je “Bobar banka” u velikoj mjeri izložena kreditnom riziku prema grupi povezanih lica, jer je imala uvid u zapisnik o kontroli poslovanja ove banke, kao i da nije ništa preduzela iako je bila dužna da reaguje kao direktorica Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Injac je, tokom svjedočenja u prvostepenom postupku, tvrdila da Agencija za bankarstvo, na čijem se čelu nalazila, nije u slučaju propasti “Bobar banke” mogla uraditi ništa više od onoga što je uradila, kao i da Banka nije Agenciji slala istinite podatke o svom poslovanju.
“Mnogo ljudi je znalo da se tu ne radi kako treba, a niko nije ni anonimno obavijestio Agenciju da postoji problem. Tek kada smo uveli privremenu upravu u Banku, pronašli smo duple evidencije. Nismo mi mogli to ranije znati ako nečega nema u knjigama”, rekla je Injac tokom svjedočenja.
Sud Bosne i Hercegovine je, osim Injac, iz predmeta “Bobar banka“ izdvojio postupke u odnosu na još nekoliko optuženih.
