Sve manje interesa za obilježavanje stradanja kod sarajevskog “Tunela spasa”
Tunel spasa. Foto: Memorijalni centar Sarajevo
Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, za Detektor pojašnjava kako je Unija nosilac aktivnosti za 46 mjesta stradanja civilnih žrtava rata u periodu opsade glavnog grada BiH, među kojima i stradanje kod objekta DP “Butmir” na ulazu u tunel.
Navodi kako će Unija i ove godine obilježiti 7. maj, dan u kom je 1995. na ulazu u tunel ubijeno deset građana Sarajeva, a njih 11 teže i lakše ranjeno.
“Nažalost, iz godine u godinu nekako se gubi interes za obilježavanje. Međutim, s obzirom da smo mi žrtve, da smo i nosioci aktivnosti, naša je zadaća, misija i obaveza da obilježavamo, podsjećamo i opominjemo da se ne bi nikad zaboravilo”, kaže Karović.
Podsjeća da je “Tunel spasa” bio od iznimne važnosti nakon što je otvoren krajem jula 1993. godine – bio je prozor u svijet, odnosno omogućio je građanima Sarajeva priliv hrane, lijekova i informacija. Na ovaj način, osim sjećanja na sve ubijene i ranjene građane, također se oživljava sjećanje na težak život građana u Sarajevu pod opsadom.
“Zato je važno da se sjećamo, opominjemo i njegujemo kulturu sjećanja, a sve u smislu i interesu da se ne zaboravi, odnosno da se nikad ne ponovi”, kaže Karović.
Presudama u Haagu su za kampanju terora nad civilima snajperskim i artiljerijskim napadima osuđeni na doživotne kazne zatvora bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
U Haagu su osuđeni i Stanislav Galić i Dragomir Milošević, nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). Presudom Haškog tribunala Galić je osuđen na doživotnu kaznu za vođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s prvenstvenim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom. Miloševića je Haški tribunal 2009. osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.
Presudama Haškog tribunala utvrđeno je da su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora, koja je trajala tri i po godine. Detektor je u bazi “Sudski utvrđene činjenica o ratu u BiH” analizirao presude koje se odnose na Sarajevo i okolinu, ali do danas nijedan direktni počinilac nije procesuiran.
Tokom 44 mjeseca opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, prema podacima udruženja, ubijeno je više od 11.000 stanovnika, od čega oko 1.600 djece.
