Četvrtak, 10 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Od država članica UN-a traži se da poštuju obaveze prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu utvrđeno je da Srbija nema direktnu odgovornost za genocid u Srebrenici, ali da je odgovorna što ga nije spriječila.

Međutim, burne su reakcije mnogih srpskih dužnosnika – kako iz bh. entiteta Republika Srpska, tako i iz Republike Srbije – kao i veliki niz dezinformacija i teorija zavjere u vezi s rezolucijom.

Tri decenije nakon genocida, ni u Srbiji – niti u entitetu Republika Srpska – nije došlo do politike i katarze koja je u Njemačkoj dovela do historijskog priznavanja krivice i izvinjenja kancelara Willyja Brandta.

Naprotiv, vlasti u Srbiji, ali i u RS-u, ne samo da negiraju genocid već ga pokušavaju relativizirati kad god im se ukaže prilika. Upravo se zbog toga protive rezoluciji.

U medijima širom RS-a i Srbije, često se promovišu navodni autoriteti ili stručnjaci koji pokušavaju dokazati kako se nije dogodio genocid nad Bošnjacima, te da su Srbi zapravo zanemarene žrtve ratova iz 1990-ih. Također je mnogo naslova koji više naginju u domen teorija zavjere nego činjenica.

Zato u Detektor magazin specijalu pogledajmo nekoliko mitova u vezi s rezolucijom.

Da li Rusija i Kina mogu podržati Srbiju i RS u njihovim naporima?

Za Rusiju i Kinu, u ovom momentu, rezolucija o Srebrenici nije toliki prioritet da bi pokrenule kompletnu diplomatsku mašineriju i izvojevale pobjedu Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku.

S druge strane, Rusija je izolovana i ne može da računa na veliku podršku – tako da se neće previše angažovati. Ona će to učiniti deklarativno, ali nije to za Rusiju neka epska bitka.

Što se tiče Kine, Srbija je relevantna Kinezima pošto otvara put njenoj privredi ka Evropi, ali ne vjerujem da će Kina pokrenuti čitavu mašineriju da bi pomogla Srbiju kad je riječ o rezoluciji. Tako da, kada se podvuče crta, ne vjerujem da će Vučić i Dodik od Rusije i Kine dobiti ono što očekuju.

Ali ne treba potcijeniti uticaj koji u Africi imaju Rusija i Kina, koje bukvalno kupuju tamošnje autoritarne lidere.

* Harun Karčić je vanjskopolitički novinar Al Jazeere Balkans i osnivač Inicijative za strateške analize.

Najčitanije
Saznajte više
Šest najčešćih ruskih dezinformacija o ratu u Ukrajini
Prije tačno dvije godine, Rusija je započela svoju invaziju na Ukrajinu i do sada je u tom sukobu stradalo više desetina hiljada ljudi. Ruske vlasti su sukob faktički započele dezinformacijom, kada je invaziju na suverenu državu predsjednik Rusije Vladimir Putin nazvao “specijalnom vojnom operacijom” čiji je cilj “denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine”.
Strah kao politički alat: Zapadni Balkan i radikalna desničarska agenda “džihadizma”
Ove sedmice italijanske dnevne novine Il Tempo objavile su informaciju koja navodno potiče iz italijanskih obavještajnih službi, a koja sugerira da je 20 “džihadističkih” ćelija aktivno na Zapadnom Balkanu. Među tim zemljama je i Bosna i Hercegovina (BiH), a informacija se, bez ikakve provjere i kritičkog osvrta, brzinom svjetlosti proširila u regionalnim i domaćim medijima.