Suđenje

Markočević i Đukić: Zatraženo ukidanje oslobađajuće presude za zločine u Tesliću

24. Aprila 2024.13:48
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je ukidanje presude kojom su Predrag Markočević i Marinko Đukić oslobođeni optužbi za zločine na području Teslića, dok su Odbrane predložile odbijanje žalbe Optužbe.
Predrag Markočević (desno) s braniocem Ratkom Gengom. Foto: BIRN BiH

Tužiteljica Enisa Adrović je rekla da je tokom izricanja prvostepene presude izostalo obrazloženje Sudskog vijeća zbog čega je donesena oslobađajuća presuda.

“Svi redovni i rezervni policajci su potvrdili da su oni bili komandni kadar u sastavu policije, i da su komandovali i rukovodili“, rekla je Adrović.

Tokom obrazlaganja žalbe, Adrović je rekla da se koncept presude zasniva na nalazu  vještaka policijske struke Mile Matijevića i dva svjedoka, te da se nisu cijenili iskazi oštećenih svjedoka i stražara. Dodala je da vještak nije odredio da li su “Miće” bile vojna ili policijska formacija, ali je na osnovu krivične prijave koja je protiv njih podnesena, za koju nisu procesuirani, utvrdio njihovu odgovornost za zločine.

Ona je rekla da je zadatak “Mića” bio povećavanje mobilizacije domaćeg stanovništva, da ih je u Tesliću bilo samo 16, dok je u stanici bilo 150 redovnih i rezervnih policajaca.

“Svi redovni i rezervni policajci potvrdili su da su optuženi bili svaki dan na poslu i da su od njih dobijali dnevne i vojne zadatke. Svjedoci su ih vidjeli u selima dok su vršeni pljačka, pretresi i premlaćivanja. Policija je učestvovala u napadu na sela, čak i Sud kaže da je to nesporno“, rekla je Adrović.

Tužiteljica se osvrnula na svjedočenje Rose Radišić koja je na spisku od 40 ljudi – koji su lišeni slobode i dovedeni u policijsku stanicu – prepoznala potpis Predraga Markočevića s kojim je godinama radila u policiji, navodeći da potpis nije osporen. Pomenula je i svjedoka koji je vođen u Stanicu javne bezbjednosti (SJB) Teslić na isljeđivanje, te da je Marinko Đukić “odrično odmahnuo glavom“ kada ga je vidio, jer su se poznavali, nakon čega nije pretučen.

“'Miće’ nikada nisu preuzele stanicu. Kuzmanović, Markočević i Đukić su sjedili u stanici s Milanom Savićem i dogovarali se. Đukić je nazvao kuma Vitomira Devića, kako bi prebacio ubijene na lokaciju Beba. Po obavljenom zadatku su o tome morali da obavijeste njih kao rukovodni kadar“, rekla je Adrović i dodala da je Đukić nakon rata posjetio jednog policajaca na radnom mjestu i tražio da se grobnica izmjesti.

Adrović je navela da su optuženi razriješeni dužnosti nakon hapšenja “Mića”.

Prvostepenom presudom, Markočević i Đukić oslobođeni su za nezakonito hapšenje i zatvaranje civila u SJB Teslić gdje su – u lošim uslovima – držani uhapšeni i premlaćivani, a nekoliko ih je podleglo zbog zlostavljanja.

S njima je bio optužen i Dušan Kuzmanović, nekadašnji načelnik SJB-a, protiv koga je postupak razdvojen zbog bjekstva.

Iz Odbrane Markočevića su naveli da se u spisu nalaze dva spiska imena civila na kojima su različiti rukopisi, a Tužilaštvo je koristilo samo jedan. Advokat Duško Panić osporavao je svjedočenje Rose Radišić, na koje se pozvalo Tužilaštvo, zbog njenog zdravstvenog stanja, te rekao da nikakvih pismenih naredbi nije bilo. Prema njegovim riječima, u stanici je bilo 20-30 “Mića” koji su bili kriminalci, te im se niko nije smio suprotstaviti.

“Markočević je otišao u Banjaluku i o tome obavijestio Centar javne bezbjednosti. Isto je uradio Momčilo Risić. Dvije jedinice su došle da hapse ‘Miće’ i njih 10-12 je kasnije osuđeno zbog strijeljanja“, rekao je Panić i dodao da je Markočević nakon hapšenja “Mića” imenovan za komandanta bataljona.

Branko Ristić, branilac Đukića, koji nije bio prisutan na današnjem ročištu, rekao je da je nesporno da je njegov branjenik bio načelnik odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta u kojem su radila još tri inspektora.

“Kriminalistička služba nije imala nikakva ovlaštenja. U okviru ovlaštenja, na uviđajima je mogao provoditi samo ovlaštenja istražnog sudije“, rekao je Ristić i negirao da je Đukićev kum Dević, kako je navela tužiteljica.

Apelaciono vijeće će, kako je navedeno, pisani otpravak presude donijeti u zakonskom roku.

Jasmin Begić