Specijalni izvjestilac UN-a poziva na hitne akcije u BiH za zaštitu prava na okupljanje i udruživanje

Vijeće UN-a za ljudska prava ovlastilo je Nyaletsossi Voulea da radi na osiguranju promocije i zaštite ljudskih prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, zbog čega je prethodnih dana održao sastanke s predstavnicima vlasti i organizacija civilnog društva u BiH.

“Kako bi se prevazišlo produbljivanje političke krize i društvenih podjela, s kojima se BiH danas suočava, vlasti na svim nivoima trebaju hitno dati prioritet ukidanju svih ograničenja u ostvarivanju osnovnih sloboda i učešća”, naveo je izvjestilac UN-a na konferenciji za medije u Sarajevu, na kojoj je iznio svoje zaključke nakon posjete BiH.

Kao ključne nedostatke istaknuo je naslijeđe sukoba, te krhku političku upravu i tranziciju, u kojoj donošenje odluka na državnom nivou često otežavaju suprotstavljeni stavovi političkih stranaka i blokade. Dodao je i zapažanje da Republika Srpska osporava legitimitet sadašnjeg visokog predstavnika, kao i da sistematski odbija njegove odluke kao nezakonite.

Posebno se osvrnuo na činjenicu da su zakoni o slobodi mirnog okupljanja i udruživanja u mnogim dijelovima zemlje neujednačeni i u suprotnosti s međunarodnim standardima, kao i da su Ustav i izborni sistem diskriminatorni u pogledu učešća i predstavljanja.

Naveo je da su prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja temelji za zdravu demokratiju i održivu izgradnju mira, pomirenja i demokratske tranzicije, posebno u postkonfliktnim društvima, kakvo je BiH.

“Moja inicijalna procjena je da ova prava nisu u dovoljnoj mjeri zagrantovana i zaštićena najvećim dijelom važećeg zakonodavstva u BiH, te u samoj praksi u mnogim jurisdikcijama”, dodao je Nyaletsossi Voule.

Istaknuo je i zabrinutost zbog govora mržnje i neprijateljske političke retorike prema određenim akterima civilnog društva i opozicije, kao i promociju etnonacionalističkih, antirodnih i homofobičnih narativa. Posebno je primijetio veličanje osuđenih ratnih zločinaca i negiranje zločina, uključujući i genocid u Srebrenici, što prepoznaje kao način stvaranja neprijateljskog okruženja za civilno društvo koje radi na tranzicijskoj pravdi i izgradnji mira, pruža podršku žrtvama rata ili se zalaže za istinu, pravdu, memorijalizaciju, reparaciju, pomirenje i neponavljanje.

“Evidentna je hitna potreba za usklađivanjem različitih i često kontradiktornih propisa između različitih entiteta i kantona, kako bi se prevazišla trenutna diskriminacija s kojom se suočavaju građani BiH”, rekao je.

Kao posebne nove prijetnje u BiH izvjestilac UN-a istaknuo je ponovnu kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj, kao i nacrt takozvanog zakona o stranim agentima, koji bi mogao značajno ograničiti pravo na slobodu udruživanja u ovom bh. entitetu.

“Sama najava, a potom i postojanje ovog nacrta zakona, imala je zastrašujući efekat na aktere civilnog društva, koji se osjećaju sve ugroženije i nesigurnije, posebno u kontekstu ponovne kriminalizacije klevete i najave zakona o medijima”, kazao je novinarima.

Analizirajući zakonodavstvo u vezi s javnim okupljanjima u BiH, naveo je kako je zakonodstvstvo samo djelimično usklađeo s važećim međunarodnim standardima ljudskih prava, kao i da postoji diskriminatoran pristup vlasti u primjenjivanju takvih propisa. Posebno je istaknuo pritiske na okupljanja pokreta “Pravda za Davida”, te Povorku ponosa i aktivnosti LGBTI aktivista u Sarajevu i Banjoj Luci, zbog čega je ohrabrio vlasti da donesu okvirni zakon na državnom nivou koji bi osigurao efikasniju promociju i zaštitu prava na mirno okupljanje u cijeloj zemlji.

Nyaletsossi Voule je dodao kako je veoma zabrinut zbog nemogućnosti Ustavnog suda da funkcioniše normalno, zbog političkih neslaganja, te činjenice da više od 8.000 predmeta čeka na odlučivanje. Stoga je istaknuo kako ova vrsta blokade mora biti uklonjena jer je pristup djelotvornom pravnom lijeku i pravdi od suštinskog značaja za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.

Zbog svega navedenog dao je preporuke za jačanje i usvajanje efikasnih zakonskih rješenja, koja bi osigurala ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, ali i odgovornost onih koji naruše ta prava građanima. Pozvao je i političke lidere da se suzdrže od upotrebe propagande, stigmatizacije, štetne retorike i govora mržnje, kao i negiranja ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca.

Naglasio je i važnost revidiranja i usklađivanja obrazovnog sistema u cilju promjene negativnih narativa i praksi, kako bi se prevazišle produbljene društvene i etničke podjele i izgradili mostovi, kao i važnost jačanja kapaciteta UN-a za ljudska prava u BiH.

“Neophodna je snažnija međunarodna koordinacija za podršku zemlji u ovom ključnom trenutku tranzicije”, zaključio je Nyaletsossi Voule u obraćanju medijima.