NSRS izglasala entitetski izborni zakon
Više od dva sata poslije ponoći, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je Nacrt izbornog zakona RS-a koji je predložila vladajuća koalicija, a čijim će stupanjem na snagu, kako se navodi, na teritoriji ovog entiteta prestati da važi Izborni zakon BiH. Ovim zakonom, ukoliko bude usvojen u daljoj proceduri, birali bi se poslanici u NSRS-u, delegati u Vijeću naroda, predsjednik i potpredsjednik Republike Srpske te održavali izbori za nivo lokalnih samouprava.
Također, Nacrt, koji će u narednih 15 dana biti upućen u javnu raspravu, regulisaće izbor delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji dolaze iz Republike Srpske.
Ova posebna sjednica NSRS-a održana je nakon što je 26. marta visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo više od stotinu izmjena državnog Izbornog zakona kojima, između ostalog, sprečava trgovinu mjestima u biračkim odborima, kandidaturu osuđenim ratnim zločincima, osigurava ravnopravnost spolova i veću transparentnost o imovini i finansiranju kampanja.
U ime predlagača, Nacrt zakona je obrazlagao predsjednik Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Igor Žunić, koji je rekao da je cilj unapređenje izbornog procesa. Dodao je da je Izborni zakon Republike Srpske prvi put donesen 2002. godine i od tada je mijenjan i dopunjavan nekoliko puta.
“Iako je ovim zakonom uređen izbor zakonodavne, predstavničke i izvršne vlasti na nivou Republike Srpske, organi Republike Srpske nisu sprovodili izbore, već je to činila Centralna izborna komisija (CIK) BiH”, kazao je.
Poslanicima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je rekao da je to jedna od najznačajnijih odluka koju može da donese NSRS. Kazao je da ostaje pri tome da u Republici Srpskoj neće biti primjenjivane odluke CIK-a za nivoe vlasti u ovom entitetu.
Prije ove sjednice na kojoj je usvojen Nacrt, 28. marta održana je još jedna posebna sjednica NSRS-a, na kojoj su usvojeni zaključci kojim predstavnici vladajuće koalicije u Republici Srpskoj traže da se u roku od sedam dana ponište sve odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Ukoliko se ne usvoji ovaj zaključak, predstavnici Republike Srpske tražit će da se održi sjednica Parlamentarne skupštine BiH, koja bi proglasila ništavnim sve odluke visokog predstavnika.
Ukoliko se pak ne ispoštuje taj zaključak, oni će tražiti od srpskih partija da napuste partnerstvo sa partijama iz Federacije BiH, a koje čine vladajuću koaliciju na državnom nivou, navodi se, između ostalog, u zaključcima sa sjednice.
Dodik je tokom ove sjednice izjavio da je dobio informaciju da će biti uhapšen, i da će pucati u njega ako njegovo obezbjeđenje pruži otpor.
“Pružit ćemo otpor”, rekao je Dodik na sjednici na kojoj je kritikovao Sjedinjene Američke Države i pokazivao novac, aludirajući da mu zatvaranje bankovnih računa zbog sankcija ne predstavlja problem.
Tokom dana, on je rekao i da se u Srebrenici nije desio genocid. Genocid u Srebrenici utvrđen je u presudama Haškog tribunala, prema kojima je u julu 1995. ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, dok su tijela nekih od njih pronađena u više masovnih grobnica. Za oko 1.000 osoba s ovog područja se još uvijek traga.
Miloradu Dodiku trenutno se pred Državnim sudom sudi za nesprovođenje odluka visokog predstavnika.
