Ustavni sud Republike Srpske ne smatra spornom kriminalizaciju klevete

Ustavni sud Republike Srpske je ocijenio da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i da je miješanje u slobodu izražavanja moguće u skladu s članom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

“U konkretnom slučaju, miješanje u pravo na slobodu izražavanja propisano je na osnovu Zakona, temeljem ustavnog ovlašćenja zakonodavca. Sud je ocijenio da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja usmjereno ostvarenju legitimnog cilja, jer se osporenim odredbama štite pravo na ljudsko dostojanstvo, čovjekovu privatnosti i lični i porodični život“, navodi se u odluci Ustavnog suda Republike Srpske.

Advokatica Kisin Zagajac za Detektor kaže da se Ustavni sud Republike Srpske nije bavio članovima koji garantuju slobodu izražavanja na način da propisuju da se ona može ograničiti putem demantija i naknade štete, a ne krivičnim progonom. Ona smatra da se Sud u ocjeni ustavnosti pogrešno bavio članovima Ustava koji štite ugled i čast.

“Sud nije obratio pažnju na osnovna ljudska prava, što smo i tražili. Zahtjev inicijative je bio zaštita slobode govora, a ne zaštita nečijeg ugleda i časti, te je stoga bespredmetno odluku zasnivati na članu koji nije ni bio predmet inicijative“, pojašnjava Kisin Zagajac.

Ona dodaje da je i Ustavni sud BiH odbio prijašnje apelacije da se ovi članovi proglase neustavnim.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije je ocijenio da su izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske – kojima se kriminalizira kleveta – u skladu s Ustavom, osim člana koji se odnosi na kažnjavanje za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda, za koji su naveli da predstavlja miješanje u slobodu izražavanja.

Sud iz Republike Srpske je cijenio da osporeno propisivanje samo po sebi nije dovoljno da se može zaključiti da je takvo miješanje u pravo na slobodu izražavanja neproporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

“U vezi s tim, Sud je imao u vidu prirodu i visinu zapriječenih sankcija, jer se radi isključivo o novčanim kaznama za navedena krivična djela čija je visina precizno određena i to na razumnom nivou, pogotovo kad se ima u vidu opšti minimum i maksimum novčane kazne predviđen Кrivičnim zakonikom Republike Srpske“, piše u odluci Duda.

Detektor je ranije pisao o protivljenju novinarskih udruženja i međunarodnih organizacija da se kriminalizuje kleveta, između ostalog i zbog visine kazni, koje mali mediji ne bi mogli podnijeti.

Uprkos protivljenju, Narodna Skupština Republike Srpske je u julu 2023. kriminalizovala klevetu.

Da li ugled i čast mogu imati dvostruku – i građansku i krivičnu zaštitu, a sloboda govora – onako kako Ustav propisuje – nema nijednu, glavno je pitanje na koje Ustavni sud Republike Srpske nije dao odgovor, smatra Kisin Zagajac.

“Ugled i čast, kao vrijednosti koje Ustavni sud spominje, već uživaju zaštitu kroz odredbe Zakona o zaštiti od klevete i Zakona o obligacionim odnosima, dok nemamo zakona o slobodi izražavanja, što je propisano Ustavom Republike Srpske“, dodaje ona.

Predsjednik banjalučkog Kluba novinara Siniša Vukelić, smatra da je Sud izabrao “liniju manjeg otpora“.

“Zabrinjavajuća je njihova odluka, posebno kada se uzme u obzir da su domaća i međunarodna javnost, uključujući i Savjet Evrope, OSCE pa i UN, koji su upozoravali da je ovaj Zakon štetan po građane“, kazao je Vukelić.

On dodaje da će s pravnim timom razmotriti dalje pravne korake.

Član na koji se pozvao Ustavni sud Republike Srpske u Europskoj koncenciji navodi da “ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obaveze i odgovornosti, može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva“.

U zajedničkom saopćenju koje su Ujedinjene nacije, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), Vijeće Europe i Delegacija EU u BiH poslali nakon usvajanja izmjena Zakona, navedeno je da je to korak koji je protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava.

U ranijem saopćenju je navedeno da izmjene nisu u skladu s evropskim putem BiH, kao ni sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, posebno s onim o povoljnom okruženju za civilno društvo i o slobodi izražavanja.

Detektor je ranije pisao da su vlasti Republike Srpske, nakon usvajanja Zakona, tvrdile da se u kriminalizaciju klevete ide zbog potrebe “sređivanja javnog prostora” i da cilj nije progon medija i novinara koji objavljuju istinu.