Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.
Mehmed Dobrača s braniocem Senadom Pizovićem. Foto: BIRN BiH

Martin Frančešević, vještak vojne struke, analizirajući strukturu oružanih snaga na području Goražda 1995. godine je rekao da je Istočnobosanska operativna grupa (IBOG) po naredbi Generalštaba Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) transformisana u 81. diviziju.

Govoreći o organima vojne bezbjednosti, Frančešević je objasnio kako se Vojna policija nalazila u lancu komandovanja. Komandir čete Vojne policije bio je zadužen za stanje, smještaj, obuku, poslove osiguranja objekata, hapšenja i privođenja, dok je načelnik službe vojne bezbjednosti bio zadužen za stručno upravljanje.

Frančešević je naveo kako je komandant divizije imao najveći stepen odgovornosti u odnosu na Vojnu policiju, zatim pomoćnik za bezbjednost, te referent za štabno-bezbjednosne i vojno-policijske poslove.

“Referent je podređen u odnosu na načelnika bezbjednosti, on kontroliše Vojnu policiju i pravi izvještaje. Ako je neko protivno pravilima postupao prema ratnim zarobljenicima, on je o tome dužan da obavijesti načelnika službe bezbjednosti“, Frančešević je objasnio.

Tužiteljica Marijana Čobović prezentirala je vještaku naredbu o imenovanju Mehmeda Dobrače na poziciju referenta za štabno-bezbjednosne i vojno-političke poslove, na šta je vještak rekao da ta poziciju u strukturi bezbjednosti postoji, objašnjavajući da se radi o vojno-policijskim poslovima.

Prema drugoj naredbi, koju je prezentirala tužiteljica, Dobrača se imenuje na čelo komisije za kupovinu sredstava. Na pitanje da li Dobrača u tom slučaju nastavlja obavljati formacijsku dužnost, Frančešević je objasnio da nastavlja, te da se radilo o vanrednoj situaciji jer je Goražde bilo u okruženju, te da je komisija rasformirana nakon što je uradila posao.

Mehmedu Dobrači su na teret stavljeni zločini nad zarobljenicima i civilima počinjeni 1995. godine na području Rogatice i Goražda. Za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada sudi se Ćamilu Ramiću, Himzi Selimoviću i Ramizu Mićivodi.

Frančeševiću je prezentiran izvještaj o stanju zarobljenika u vojnom pritvoru Vitković, koji je 21. maja 1993. godine dostavljen upravniku zatvora, na kojem piše “uz odobrenje načelnika bezbjednosti Himze Selimovića“. Pored ovoga, prezentirana je naredba o rasporedu ratne dužnosti komande IBOG-a od 16. jula 1993. godine, prema kojoj se Selimović imenuje na poziciju pomoćnika komandanta za bezbjednost.

“Može biti da je bio na dužnosti već“, objasnio je vještak i dodao da se datumi ne moraju poklapa ti i da je jedino validan zapisnik o primopredaji.

Izvještaj upravnika vojnog zatvora uvijek se slao predsjedniku vojnog suda i načelniku Službe bezbjednosti, objasnio je Frančešević i dodao da je jedino načelnik vojne bezbjednosti mogao narediti saslušanja ratnih zarobljenika. Govoreći o izvještajima komisije za razmjenu ratnih zarobljenika koje su slate IBOG-u, gdje se spominje ime Selimovića, vještak je objasnio kako komisije rade “ad hoc“, te da oni koji u njima rade ostaju u svojim formacijama.

Frančešević je rekao da je prirodno da je Selimović obilazio zarobljenike, s obzirom na njegovu funkciju.

Suđenje se nastavlja 18. marta, kada će Odbrane unakrsno ispitati vještaka.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao