Ilustracija. Foto: BIRN BiH
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt krajem prošle godine najavio je novo nametanje izmjena Izbornog zakona, ukoliko to vlasti ne urade same. Razlozi izmjena su, kako kaže, osiguravanje poštenih izbora. Iako su pregovori postojali, rok koji je Schmidt postavio je probijen i javnost sada može očekivati novo nametanje izmjena Izbornog zakona.
Zato u novom videu BIRN BiH – OBJAŠNJAVA govorimo o nužnim reformama koje izborno zakonodavstvo u našoj zemlji treba u pogledu uvođenja eletronskih provjera i brojanja glasova, ali i promjene pri angažovanju članova biračkih odbora kako bi se krađe izbornih rezultata umanjile.
Dosadašnje izmjene Izbornog zakona o kojima je Detektor ranije pisao, djelimično su išle u korist sprečavanja izbornih prevara, trgovine biračkim mjestima, govora mržnje u online prostoru, ali identifikacija birača i brojanje glasačkih listića ostali su neriješeni.
Preporuka o uvođenju elektronske identifikacije birača prilikom dolaska na biračko mjesto, u odnosu na fizičku provjeru članova biračkog odbora, spriječila bi niz zloupotreba koje su u dosadašnjim izbornim procesima utvrđene.
Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom” napominje da bi se tom izmjenom spriječilo lažno predstavljanje, glasanje umrlih, duplo glasanje i ispunjavanje glasačkih listića za one koji ne izlaze na izbore.
“Ali ono što je možda još važnije jeste što će skener, odnosno mašina za elektronsko izvršenje, za elektronsku identifikaciju, biti onesposobljena, ugašena u sedam sati navečer, kada se zatvaraju biračka mjesta. Što znači da neće biti moguće dalje zloupotrebljavati neiskorištene glasačke listiće”, kazao je Jovanović za Detektor.
Iz Koalicije navode da je neophodna i reforma biračkih odbora na izborima u BiH u pogledu sprečavanja trgovine članovima biračkih odbora na koju je Detektor ranije ukazivao. Trgovinom biračkih odbora političke stranke uspijevaju stvoriti jednostranačko biračko mjesto na kojem imaju potpunu kontrolu i na taj način utiču na izborni rezultat.
Prijedlozi nezavisnih posmatrača izbora i organizacija za reforme ovog dijela procesa idu u pogledu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika biračkih odbora, a ostala mjesta u odboru predlažu da se suze samo na parlamentarne političke subjekte, kako bi se smanjila pojava fiktivnih stranaka.
Posljednja od tri ključne reforme odnosi se na brojanje glasova. Uvođenje skenera glasačkih listića, odnosno elektronskog brojanja glasova, spriječilo bi izmjene izbornog rezultata od strane članova biračkih odbora ili uticaja na rezultat tokom transporta ili unosa u sistem Centralne izborne komisije.
“Pozitivan efekt ova dva rješenja jeste što bismo mi, teoretski, ukoliko to zaista bude implementirano, imali rezultate izbora puno brže, što bi na neki način vrlo vjerovatno povisilo i povjerenje građana”, poručio je Jovanović.
