Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto BIRN BiH
Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine, za Detektor kaže da je novim izmjenama zakona o sudovima propisano da je Sud BiH nadležan za procesuiranje krivičnih djela korupcije počinjenih na teritoriji jednog entiteta, u slučaju kada je nastupila šteta većih razmjera za državu. Šta je šteta većih razmjera za državu, odlučivat će se na općim sjednicama Suda BiH, kao što se odlučuje i sada, objašnjava ministar.
“Mi smo tu prihvatili mišljenje Venecijanske komisije da se oblasti krivičnih djela jasno preciziraju i definišu, što smo i uradili, da ne bude proizvoljnosti. Do sada nije bilo jasno na osnovu čega je za određena krivična djela Sud BiH nadležan. Gdje god je korupcija počinjena na teritoriji jednog entiteta ili veća šteta, nadležan je Sud BiH“, kaže Bunoza.
Dodaje kako su, osim korupcije, na preporuku Venecijanske komisije uzete sve oblasti sadržane u Ugovoru o funkcionisanju Evropske unije, gdje će u slučaju kada je veća šteta nastupila biti nadležan Sud BiH. To uključuje djela terorizma, trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja žena i djece, nezakonitu trgovinu drogom, oružjem i pranje novca, te kompjuterski i organizovani kriminal.
“Ako postoje elementi korupcije u nekom predmetu koji lokalno pravosuđe, recimo u Banjoj Luci ili Mostaru, ne može riješiti, ako nas na to upozoravaju u izvještajima Evropske unije, Sud to konstatuje i preuzima takve slučajeve“, rekao je Bunoza.
Zakon je, prema njegovim riječima, usaglašen, ali nedostaje politička volja da bude i usvojen. Problem je i dalje sjedište višeg suda. Stranke iz Federacije – Narod i pravda, SDP i Naša stranka – insistiraju da sjedište bude u Istočnom Sarajevu, dok stranke iz RS-a smatraju da drugostepeni sud treba biti u Banjoj Luci.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde, kaže da su tražili da se precizno definiše nadležnost po pitanju krupnih koruptivnih djela jer se “ostavljao prostor da taj međuentitetski koncept olakša neka kriminalna djela”. Dodaje da dokument novih izmjena zakona nikada nisu dobili.
“Mi nemamo političkog dogovora oko sjedišta, tako da mi u dalju raspravu nismo išli. Da li je druga strana na to pristala, ne znam. Jer je nama to pitanje sjedišta vrlo važno, krucijalno, tu se nismo pomjerili. (…) O drugom dijelu nemamo razloga rapsravljati“, rekao je Konaković.
Ministri iz Republike Srpske – Nenad Nešić, Srđan Amidžić i Staša Košarac – koji su članovi Vijeća ministara BiH, nisu bili dostupni za razgovor. Nezvanično saznajemo da u ovom entitetu smatraju da su nadležnosti Suda BiH proširene novim prijedlogom zakona.
Usvajanje zakona o sudovima i drugih uslov je od kojeg zavisi odluka o otvaranju pregovora o pristupu Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, nedavna je ocjena predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, te premijera Nizozemske i Hrvatske Marka Ruttea i Andreja Plenkovića, koji su boravili u posjeti našoj zemlji.
Detektor je ranije pisao da bi se ovim zakonom osigurala potpuna nezavisnost drugostepenog postupanja, odnosno žalbenih postupaka pri novom, višem sudu BiH. Trenutno se u Federaciji na presude opštinskih sudova može žaliti kantonalnim sudovima, a u Republici Srpskoj na presude osnovnih sudova okružnim.
Ali na državnom nivou oba postupka se vode pred jednim sudom, zbog čega je bilo potrebno razdvojiti prvostepeni i drugostepeni sud. To u praksi znači formiranje višeg suda BiH koji bi, između ostalog, postupao po žalbama na prvostepene odluke Suda BiH.
