Tokom 2017. godine Džidić je objavio kako je Crnkić, bez znanja Upravnog odbora, potrošio oko 40.000 konvertibilnih maraka na konferenciju koja nikada nije održana u Americi, zbog čega je protiv njega podnesena krivična prijava.

Konferencija o saradnji zavoda zdravstva u regiji trebala je biti održana u novembru 2015. u Washingtonu, ali je organizacija prekinuta sredinom godine, kada je Crnkić smijenjen s mjesta direktora Zavoda, zbog, kako je navedeno, prekomjernih troškova.

On je prihvatio sporazum o priznanju krivnje i sredinom decembra osuđen na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora, s rokom kušnje od godinu dana. Dužan je vratiti skoro 40.000 maraka.

Ove su godine još neke priče dobile reakciju pravosuđa nakon dugog čekanja. Na neke druge efekte našeg rada čekali smo kraće.

Od početka školske godine 2023. nastavnici u Sarajevu i Tuzli koriste video o ubistvu djevojčice Anise Pita kada žele svojim učenicima detaljnije prikazati zločine s kojima su se tokom opsade suočavali građani Sarajeva.

Oni ovu mogućnost imaju nakon što je s ministarstvima u ovim gradovima potpisan memorandum o saradnji, ili su dali preporuke po kojima mogu koristiti sve sadržaje Baze sudskih utvrđenih činjenica o ratu u BiH.

Ovu bazu Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) objavila je u martu 2023. godine, nakon što ju je pomoćnik urednika Haris Rovčanin pripremao dvije godine.

Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona ovim riječima je dao stručno mišljenje o korištenju baze u nastavi: “Nastavnicima Historije će ova baza podataka biti dragocjena u njihovom daljnjem radu jer će im na jednom mjestu ponuditi sve pravno nepristrasno utvrđene činjenice.”

U decembru je Rovčanin nagrađen regionalnom nagradom “Srđan Aleksić” za rad na bazi za koju je žiri rekao da “nadmašuje dosege uobičajenog novinarskog rada“.

Ovo nije jedina baza podataka i nagrada koju smo objavili odnosno dobili tokom ove godine. U ovoj godini smo također pokrenuli novu televizijsku emisiju posvećenu dezinformacijama, stranim uticajima i cyber sigurnosti.

U narednoj godini ćemo nastaviti proširivati Bazu sudski utvrđenih činjenica s faktima iz presuda domaćih sudova.

Nakon što su sadržaji BIRN-a BiH postali dio muzejske građe u Tuzli i Srebrenici, sadržaj o tome šta je Haški tribunal utvrdio kao činjenice o ratu kroz multimedijalnu stranicu BIRN-a BiH sada postaje dio školskih kurikuluma.

Ova baza podataka, zasnovana na presudama, donosi i svjedočenja žrtava ali i dokumente na osnovu kojih je napravljena. Poseban dio stranice je priprema za nastavu koja nastavnicima i profesorima olakšava da pripreme časove. Ove prijedloge priprema za čas metodološki je pripremila i prilagodila školskom uzrastu Melisa Forić-Plasto.

Tokom predstavljanja Baze, Azerina Muminović iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo je ukazala na važnost uloge nastavnika i njihove edukacije, ali i činjenicu da se nalaze pod stalnim pritiskom.

“Jako je važno da educiramo nastavnike o korištenju Baze i sretna sam da ste uradili ovako važnu stvar“, kazala je ona.

BIRN BiH je tokom 2023. godine održao tri radionice kojima je prisustvovalo više od 80 nastavnika osoba. Uz to smo održali i nekoliko časova za srednjoškolce da im predstavimo kako mogu sami koristiti Bazu.

Jedna od 12 epizoda TV Justice magazina koju smo objavili ove godine posvećena je iskustvima tokom rada na Bazi i prvim reakcijama učenika i nastavnika.

Godinu smo počeli emisijama o novoj i većoj ulozi Kine u politici Milorada Dodika. Početkom godine putovali smo u Istanbul da donesemo priču kako BiH nije sigurno mjesto za kineske Ujgure koji preko Turske i BiH pokušavaju doći do sigurnosti u Evropi od progona u Kini. Analizirali smo i zašto domaće vlasti i pravosuđe ne uspijevaju efikasnije da se suprotstave fizičkom nasilju nad ženama koje dovodi do ubistava.

Najviše emisija posvećeno je pričama žrtava zločina u Foči, Rogatici i Prijedoru. Jednu emisiju posvetili smo završetku zajedničkog projekta bilježenje usmene historije s Memorijalnim centrom Srebrenica u kojem je novinarka Lamija Grebo učestvovala u snimanju još 100 svjedočenja žrtava genocida.

Novinari i novinarke BIRN-a BiH u ovoj su godini objavili više od 1.700 tekstova – izvještaja sa suđenja, vijesti, reportaža, analiza i istraživanja – kao i po 12 emisija TV Justice i Detektor magazina koje je zabilježio snimatelj Mirza Mršo, a montažu uradili Elvedin Zorlak i Mirza Mokrović. Priče su u drugim medijima ove godine bile prenošene više od 8.000 puta, a novinari BIRN-a BiH su u drugim medijima citirani više od 300 puta.

Ove smo godine učestvovali na više od 150 događaja, a sami smo organizovali njih 19 na kojima je prisustvovalo 800 ljudi.

Tokom 2023. godine potpisali smo i devet memoranduma o saradnji.

Ove godine smo objavili četiri baze podataka. Sredinom 2023. godine smo sa Transparency Internationalom u BiH, nakon dvogodišnjeg rada i praćenja suđenja i disciplinskih postupaka te istraživanja transparentnosti sudova i tužilaštva, objavili Indeks pravosuđa.

Ova jedinstvena baza na kojoj je radila novinarka Emina Dizdarević Tahmiščija mjeri koliko su pravosudne institucije otvorene prema novinarima, građanima ali i nevladinim organizacijama, i koliko od podataka sami objavljuju na svojim stranicama.

Nedavno smo predstavili Bazu monitoringa medijskog vlasništva koju smo radili u saradnji s organizacijom Global Media Registry (GMR). Irvin Pekmez, Aida Trepanić i Katarina Zrinjski mapirali su 39 najgledanijih, najslušanijih te najčitanijih medija u BiH – štampani, online, radio i TV stanice, u pokušaju da odgovorimo na pitanje ko posjeduje ili kontroliše medije u BiH.

Krajem godine objavili smo i Bazu podataka o disciplinskim postupcima protiv policajaca. Novinari Jasmin Begić i Nermina Kuloglija-Zolj mjesecima su slali upite policijskim agencijama koje su im odbijale uvid u dokumentaciju. U dva slučaja sudovi su odlučili u korist BIRN-a BiH i zatražili od policijskih agencija da preispitaju svoje odluke o zatvaranju arhiva.

Istraživanje je otkrilo da su u Mostaru zastarile stotine disciplinskih postupaka među kojima je i onaj protiv dvojice policajaca za nasilje koje je snimljeno kamerom. Uz brojne nedostatke u sistemu disciplinskih kažnjavanja, istraživanje je otkrilo da su u Unsko-sanskom kantonu trojica policajaca kažnjena samo novčano za nasilje nad svojim suprugama i nastavili raditi u policiji.

Ovo je bilo jedno od 17 istraživanja koje smo objavili ove godine.

Godinu smo počeli istraživanjem Lamije Grebo o zločinima u Muzičkoj školi u Zenici gdje su zarobljenici hrvatske i srpske nacionalnosti bili zatočeni u nehumanim uslovima, bez hrane i svakodnevno na najokrutnije načine premlaćivani, ali za koje je do sada odgovarala samo jedna osoba po komandnoj odgovornosti. Koristeći presude Haškog tribunala, Grebo je otkrila imena više pripadnika Armije BiH koji nikada nisu procesuirani.

Grebo je ove godine prikupila 27 prijava koje je Tužilaštvo BiH dobilo za negiranje zločina i veličanje ratnih zločinaca. Ona je otkrila kako su tužioci donosili odluke i stvarali praksu u primjeni novog krivičnog djela za negiranje genocida i drugih zločina, iako nisu podigli nijednu optužnicu – godinu i po od uvođenja zabrane. Ovo istraživanje je prvi put prikazalo zašto i kako tužioci ne procesuiraju ovo krivično djelo mržnje.

Novinar Nino Bilajac ove je godine objavio pet istraživanja. On je u februaru otkrio da su rukovodioci turističkih zajednica u Federaciji, nakon što im je sud zabranio rad, nastavili naplaćivati takse, što je privatne kompanije koštalo stotine hiljada maraka o kojima danas postavljaju pitanja lokalnom pravosuđu.

Već u martu je otkrio da je Igor Chasnyk, kome zbog rukovođenja firmama oligarha bliskog Vladimiru Putinu, Ukrajina predlaže sankcije, jedan od nekoliko desetina Rusa koji su registrovali najmanje 30 firmi u Sarajevu nakon početka ruske invazije. Većina ih je registrovana na svega tri adrese i uz pomoć jedne firme koja za novac obećava dobijanje bh. državljanstva.

Kasnije je Bilajac u istraživanju sa Nerminom Kuloglijom-Zolj otkrio da su dvojica ruskih diplomata, koje su evropske države protjerale nakon invazije na Ukrajinu, akreditovane u ruskoj misiji u Bosni i Hercegovini. On je otkrio identitete dvojice diplomata koje su protjerale Sjeverna Makedonija i Hrvatska zbog sumnja da su prekoračili svoje diplomatske ovlasti akreditovane u BiH.

Ovaj članak izazvao je brojne reakcije i prenesen je u drugim medijima više od 60 puta. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković priznao je da je napravljen propust za kojeg je okrivio bivšu ministricu Biseru Turković. Ali BiH do danas, osim pisma Ruskoj Federaciji, nije poduzela ništa kao reakciju na potez Rusije.

U intervjuu sa urednikom BIRN-a BiH, Semirom Mujkićem za Detektor magazin, Konaković je kazao da su ga o ovom propustu pitali na gotovo svim sastancima koje je imao u SAD-u. U ovoj emisiji analizirali smo kako je propust BiH uticao na njen kredibilitet kod međunarodnih partnera te potvrdili da se dvojica ruskih diplomata još uvijek nalaze u BiH.

Bilajac je krajem godine završio još dva istraživanja. Sa Selmom Učanbarlić je mjesecima istraživao piramidalnu šemu eMagnetixa koja je opustošila novčanike Bosanaca i Hercegovaca koji su povjerovali u san o lakoj zaradi. U priči o “poslu iz snova”, koji je za mnoge je postao noćna mora, Detektor se infiltrirao u šemu a Bilajac je otkrio i došao do Mađara koji je stajao iza cijele šeme koju sada istražuje policija u BiH.

Ovaj novinar godinu je završio istraživanjem kako su korumpirani i optuženi slovački policajci sigurnost pronašli u egzilu u BiH. U istraživanju koje smo uradili u saradnji sa Istraživačkim centrom Jan Kuciak (ICJK) iz Lovačke otkrili smo da dvojica “vojnika” u internom ratu unutar slovačke policije sada žive u egzilu u Bosni i Hercegovini, te zašto nisu izručeni nazad u Slovačku.

Ove godine završili smo istraživački serijal o desničarskom ekstremizmu u BiH. Nermina Kuloglija-Zolj otkrila je da je motoklub MC Srbi iz Srbije, čiji članovi na prslucima nose mrtvačku lobanju kakvu su koristile nacističke snage i imaju istetovirane stilizovane kukaste krstove, formalno registrovao udruženje u Doboju.

Ona je također objavila priču kako najmanje 19 internet prodavnica u Srbiji i BiH, pod krinkom patriotizma, prodaje odjeću kojom veliča ratne zločince i ultradesničarsku ideologiju.

Grupa navijača koja se ove fudbalske sezone na tribinama u Bijeljini pojavljivala sa simbolom lobanje, koji su koristile nacističke jedinice u Drugom svjetskom ratu i čije je isticanje zabranjeno na utakmicama UEFA-e, pokušala je sakriti svoje identitete na slikama. Ali Kuloglija-Zolj je otkrila njihove identitete i fotografije na kojima se vide istetovirana nacistička obilježja.

Nakon istraživanja, navijačka grupa kluba Radnik iz Bijeljine na tribinama je reagovala natpisom protiv BIRN-a BiH.

U istraživanju o firmama koje dobijaju velike infrastrukturne projekte, otkrili smo da se na 90 posto ovakvih tendera kompanije iz zemalja, osim kineskih i turskih, i ne prijavljuju, i kako firme iz ove dvije zemlje nemaju više gotovo nikakve konkurencije među stranim kompanijama koje dobijaju građevinske poslove u BiH vrijedne stotine miliona maraka.

Enes Hodžić pisao je o podršci četničkim vođama koji su osuđeni za poticanje na mržnju, generalima koji su presuđeni za genocid i ratne zločine, kao i ruskoj invaziji na Ukrajinu, koje Četnička omladina Gacko dijeli na svojim profilima koje prati oko 6.000 ljudi. Ova grupa je pozivala na vožnju u koloni nakon koje je lokalna policija kaznila učesnika zbog uznemiravanja povratnika. Istraživanje Detektora otkrilo je detalje o ovoj neformalnoj grupi i zbog čega povratnici u Gacku strahuju od nje.

Hodžić je također otkrio priču o tome kako je nakon višegodišnjeg ruskog blokiranja ulaska BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, državno ministarstvo koje danas vodi SNSD-ov Staša Košarac spremilo, na insistiranje Rusije, uvođenje kontrola na uvoz koje će rezultirati skupljim gorivom, po uzoru na Srbiju gdje su prethodno uvedene uz pomoć “Gazproma”.

Nakon istraživanja Vijeće ministara je stavilo po strani odlučivanje o novom pravilniku, a kasnije promijenilo način na koji se on donosi tako da ne ostavi mogućnost da jedan ministar sam može kreirati pravila.

Aida Trepanić otkrila je da je Marinko Brkić nastavio zastupati klijente uprkos presudi iz 2021. godine za zloupotrebu povjerenja jer je entitetska advokatska komora propustila rok da ga izbriše s liste advokata.

Nakon što je u izbornoj godini mapirala odakle dolazi mržnja u BiH, Azra Husarić Omerović je objavila istraživanje u kome je dokazala kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik političar s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje zabilježenih u bazi podataka BIRN-a Bosne i Hercegovine tokom 2022. godine, ali se protiv njega vodi samo jedna istraga i nije podignuta niti jedna optužnica. Za više od 120 mapiranih incidenata i izjava, policije i tužilaštva nisu pokretali istrage po službenoj dužnosti, a podignuta je svega jedna optužnica.

Za svoja ranija istraživanja novinarka Azra Husarić Omerović ove godine je nagrađena SEEMO nagradom za 2023. godinu za doprinos istraživačkom novinarstvu u kategoriji “najbolji mladi novinar”.

“Žiri je pohvalio njen istraživački rad u priči o grupi samozvanih iscjelitelja koji su doveli do tragične smrti, što je vrijedan primjer posvećenosti otkrivanju manje poznatih priča u modernom i multimedijalnom formatu”, objašnjeno je u saopćenju Centralnoevropske inicijative (CEI) i Medijske organizacije Jugoistočne Evrope (SEEMO) koji dodjeljuju nagradu.

Lamija Grebo i Džana Brkanić, novinarka i zamjenica urednika BIRN-a Bosne i Hercegovine, dobile su drugu nagradu Evropske unije za istraživačko novinarstvo za istraživanje na osnovu presuda za djela povezana s mržnjom, u kom su otkrile neujednačeno procesuiranje.

Prilikom dodjela nagrada, članica žirija Lejla Turčilo je kazala da priča Grebo i Brkanić ukazuje na apsurdnost sistema u BiH, ukazujući na potencijal nužnih promjena u bh. društvu.

Pomoćnik urednika Haris Rovčanin ove godine dobitnik je ovogodišnje Regionalne nagrade “Srđan Aleksić“ u kategoriji “za doprinos zajednici“ za rad na Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH.

Žiri je ocijenio da rad Rovčanina “nadmašuje dosege uobičajenog novinarskog rada“.

“On je ‘Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu BiH’ učinio iznimno edukativnom, preglednom i živom, prilagođenom vizualnom senzibilitetu mladih generacija”, navodi se u objašnjenju žirija, gdje se dodaje da “u nacionalizmima opterećenim društvima, njegov rad predstavlja ogroman i trajan doprinos borbi protiv manipulacija ratnom prošlošću“.

BIRN BiH ove je godine izabran u širi izbor za specijalnu nagradu “One World Media”, u kategoriji u kojoj se nagrade dodjeljuju nezavisnim medijskim organizacijama iz cijelog svijeta čiji je doprinos u izvještavanju prepoznat globalno.

BIRN BiH je u ovoj kategoriji ušao u širi izbor s organizacijama čije se sjedište nalazi na “globalnom jugu” naše planete, a koje svoje medije koriste za izvještavanje o socijalnim, kulturnim, političkim i ekonomskim problemima.

U maju ove godine Nefail Čehić osuđen je zbog prijetnji novinarima BIRN-a BiH na uslovnu kaznu od tri mjeseca nakon što je priznao krivicu za ugrožavanje sigurnosti.

On je u augustu 2020. godine sa svog korisničkog Facebook profila “Ljepota prirode” na Facebook profil “Detektor”, redakcije BIRN-a BiH u Sarajevu, poslao poruku sa sadržajem ozbiljne prijetnje, pominjući terorističku organizaciju ISIL, između ostalog istakavši: “Sve vas treba po kratkom postupku”.

Čehić je poslao poruku nakon što je BIRN BiH objavio analizu i 116. epizodu magazina “TV Justice“ – “Može li se bivšim borcima ISIL-a u BiH suditi i za ratne zločine“, koju su pripremili Haris Rovčanin i Lamija Grebo.

Ovo je jedna od rijetkih presuda za brojne prijetnje s kojima se novinari u BiH svakodnevno susreću i kao redakcija se nadamo da će potaknuti i druga procesuiranja kako bi se broj prijetnji novinarima smanjio.

Redakcija BIRN-a BiH ponovo je rasla u 2023. godini. U administraciji su se Minji Krsmanović pridružile Anisa Kurtanović i Amra Šeta. Našem timu pridružio se i voditelj društvenih mreža Kerim Hodžić. On je ove godine značajno povećao vidljivost našeg portala Detektor na društvenim mrežama, posebno na Instagramu i YouTube-u, gdje promovišemo naše multimedijalne sadržaje.

Jedan od takvih predstavili smo u decembru. Haris Rovčanin pregledao je sve dosadašnje presude u kojima su se sudska vijeća bavila ulogom Srbije u ratu u BiH, posebno posljednju presudu koju je donio Haški tribunal za zločine na području Jugoslavije.

Ova multimedijalna stranica posebno se osvrće na presudu bivšim zvaničnicima srbijanske Službe državne bezbjednosti – Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Posebno smo uživali kada smo u maju u saradnji sa Bh. povorka ponosa premijerno u Sarajevu prikazali dokumentarni film Džane Brkanić “Četiri zida” o napadima na članove LGBTIQ zajednice, koji su svakodnevno izloženi govoru mržnje, prijetnjama te fizičkim napadima.

Nakon pet godina pauze, Aida Mahmutović je organizovala Forum za upravljanje internetom koji je istakao zabrinjavajuće trendove, ali i preporuke za poboljšanje cyber prostora u BiH.

Na okupljanju su usvojeni brojni zaključci o upravljanju internetom i ljudskim pravima, cyber sigurnosti te načinima suprotstavljanja negiranju genocida, veličanju ratnih zločina i mržnji na internetu, koji su kasnije predstavljeni na globalnom forumu u Japanu.

Mahmutović je također predstavila Izvještaj o distribuciji intimnih slika bez saglasnosti, koji je BIRN BiH radio u saradnji sa Ženevskim centrom za upravljanje sigurnosnim sektorom (DCAF). Kao koautorica Izvještaja, ukazala je na pogrešnu upotrebu termina “osvetnička pornografija“ te objasnila kako podrška žrtvama i dalje nije zadovoljavajuća.

Ovaj izvještaj je dio publikacija koje objavimo svake godine. Ove godine predstavili smo Priručnik o izvještavanju o nestalim osobama u BiH – “Medijsko izvještavanje o osobama nestalim usljed sukoba u BiH 1992–1995.” – na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Priručnik je nastao kao rezultat saradnje BIRN-a BiH i Međunarodnog komiteta Crvenog križa/krsta (MKCK), Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), Državnog tužilaštva, te novinarki i novinara iz cijele države.

Objavili smo i nove izvještaje o cyber prijetnjama u saradnji sa Centrom za izvrsnost u cyber sigurnosti (CSEC) u Bosni i Hercegovini.

Ove godine domet naše Instagram stranice bio je više od dvostruko veći nego godinu ranije. Broj pratilaca na Instagramu i YouTube–u ove se godine značajno povećao. Zbog toga smo vam zahvalni. Na povjerenju i prepoznavanju našeg truda i posvećenosti. Zahvalni smo i našim donatorima i partnerima, bez čije podrške ne bismo mogli raditi posao za vas.

Naš rad iz ranijih godina imao je poseban uticaj ove godine. U maju je uhapšen bivši načelnik Ilidže Senaid Memić, između ostalog, i zbog dozvola za gradnju hotela “Regency”.

Detektor je još 2016. godine otkrio da je Memić dopustio izgradnju hotela na Ilidži, nakon što je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo poništilo ranija rješenja kojima je dozvoljena gradnja, s obzirom na Memićevo odobrenje da hotel ima sedam spratova, a prema Regulacionom planu i postojećim zakonima, dopuštena je visina gradnje do četiri sprata.

Optužnica protiv njega potvrđena je u junu 2023. godine.

Sljedeće godine nastavit ćemo da izvještavamo o temama tranzicione pravde, stranih štetnih uticaja i digitalnim pravima.

Posebno ćemo se posvetiti izvještavanju o tome kako iskustva BiH u procesima tranzicijske pravde mogu pomoći žrtvama u Ukrajini.

Naša ekipa već je putovala u Ukrajinu krajem godine gdje smo snimali materijal za emisije, a Denis Džidić, Nino Bilajac, Irvin Pekmez i Aida Mahmutović održali su treninge za ukrajinske novinare. Nestrpljivi smo da taj materijal objavimo u januaru i februaru naredne godine.

Početkom godine također ćemo održati premijeru novog dokumentarnog filma o žrtvama genocida u Srebrenici. Završit ćemo još jedan dokumentarni film o žrtvi zločina u Prijedoru.

Hvala vam što pratite i podržavate rad BIRN-a BiH. Ostanite s nama i u 2024. godini.