Na lošu ocjenu uticala je i kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, čija se primjena odnosi na sve novinare i javnost u BiH, ukoliko se djelo desilo na prostoru ovog entiteta.

I prema izvještaju Evropske unije za 2023., u BiH je došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija, a kao jedan od primjera navodi se i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske.

“Rodno zasnovano nasilje, neadekvatno postupanje s pritvorenicima i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost”, navodi se, između ostalog, u ovom izvještaju.

Ovo su neki od primjera zbog kojih je BiH pala na ispitu ljudskih prava i sloboda u 2023. godini.

Neprocesuirani napadi na povratnike koji žive u strahu

Ovu godinu je obilježilo nekoliko napada na povratnike koji do danas nisu procesuirani, dok žrtve nisu dobile zaštitu i žive u strahu. Među njima su Fadil i Ajša Memišević, koji su pretučeni i opljačkani u svojoj kući u Višegradu 24. marta. Uhapšeni osumnjičeni pušten je usljed nedostatka dokaza.

Fizički napad u junu na snimatelja i muzičara, devetnaestogodišnjeg Osmana Mehanovića iz Bratunca, koji je teško pretučen uz uvrede i prijetnje na osnovu etničke pripadnosti, također do danas nema sudski epilog.

Policijski službenici iz Bratunca su ranije identifikovali tri maloljetne osobe koje se dovode u vezu s napadom na Mehanovića, ali Okružno javno tužilaštvo, nadležno za ovo mjesto, u odgovoru novinarima nije davalo više informacija.

Početkom septembra ove godine, Senad Sejfić, povratnik u Kamenicu kod Zvornika, napadnut je fizički dok je sjedio u svom automobilu ispred džamije. Nekoliko svjedoka pokušalo je spriječiti nasilje.

Nakon nekoliko upita redakcije Detektora Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina o kvalifikaciji djela i sankcionisanju počinilaca, iz ovog tužilaštva je navedeno da upite smatraju ugrožavanjem istrage i oštećenih i da više neće odgovarati na njih. Upite su, kako su tada naveli, smatrali  pritiskom na rad institucije.

Krajem augusta ove godine, u Osmacima nedaleko od Zvornika pretučen je četrnaestogodišnji dječak Ajdin Jusić. On i njegova porodica su povratnici u ovo mjesto. Njega su u lokalnoj policijskoj stanici, bez prisustva oca ili advokata, saslušali policajci, koji su ga potom istukli, a o čemu je Detektor ranije istraživao.

Srebrenička majka Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, za Detektor kaže da ovakva postupanja organa sigurnosti ne ulijevaju povjerenje povratnicima u Republici Srpskoj.

“Ukoliko ne krenu kažnjavati svaki napad na povratnike, kao što kažnjavaju druge, niko se neće osjećati sigurno na svom ognjištu i morat će naći način da se sam zaštiti”, kaže Subašić.

Ona podsjeća da je zajedno s drugim majkama i udruženjima pozvala EUFOR i predstavnike NATO-a u BiH da zaštite povratnike u Republici Srpskoj.

“Stanje je sve gore i gore, i nakon toliko napada na povratnike u ovoj godini, mi nemamo nikog kažnjenog”, dodaje ona.

Napadima huligana prethodile izjave političara protiv LGBTIQ zajednice

Devet mjeseci nakon napada na LGBTIQ aktiviste i novinare u Banjoj Luci, niko od počinilaca nije procesuiran, a odgovornost policije u samom propustu za pružanje zaštite nikada nije utvrđena.

U martu je Bh. povorka ponosa planirala održati prikazivanje filma i diskusiju u zatvorenom prostoru u ovom gradu. Uobičajeno je da za takve događaje, koji se ne dešavaju na otvorenim gradskim prostorima, nije ni potrebna dozvola policije. Prikazivanje filma je ipak zabranjeno, a organizatori su javno otkazali događaj koji se trebao održati u prostorijama jednog društveno-kulturnog centra. Umjesto javnog događaja, okupili su se na internom sastanku u kancelarijama organizacije Transparency International u BiH, u drugom dijelu grada. Sastanak nikada nije do kraja održan jer je policija rekla aktivistima da moraju otići iz Banje Luke, nakon čega ih je napala grupa huligana.

Napadu su prethodile izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika te gradonačelnika Draška Stanivukovića, što je Detektor analizirao u emisiji.

Advokatica i članica Povorke ponosa, Emina Z. Pintarić kaže da su se institucije u potpunosti oglušile u slučajevima napada na aktiviste Povorke u Banjoj Luci, uprkos njihovim naporima da pronađu odgovorne osobe.

“Mi smo pokrenuli deset postupaka – tri krivične, sedam žalbi Instituciji ombudsmana, jednu tužbu MUP-u RS-a jer nam ne dostavljaju podatak i informacije koji su policajci bili na dužnosti te noći, i zbog toga ne možemo da pokrenemo disciplinski postupak”, kaže     ona.

Podsjeća da je jedini pozitivan ishod bio u slučaju preporuke Insitucije ombudsmana za ljudska prava u BiH zbog nedostavljanja podataka iz entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

“Dobili smo jednu jedinu preporuku Institucije ombudsmana u vezi zahtjeva za pristup informacijama, gdje su naveli da je obaveza policije kao javnog organa da budu transparentni kako bi se jačalo povjerenje građana”, navodi      ona.

Nedugo poslije napada u Banjoj Luci, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je pred održavanje Povorke ponosa u Sarajevu odbila zahtjev Organizacionog odbora da duginim bojama oboji zid zgrade Vijećnice.

Kriminalizacija klevete već ostavlja posljedice u vidu autocenzure

Narodna skupština je u julu, uprkos kritikama stručne javnosti i međunarodnih organizacija, izglasala izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima kleveta u ovom entitetu postaje krivično djelo.

Vlast entiteta, i nakon usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, tvrdi da se u kriminalizaciju klevete ide zbog potrebe “sređivanja javnog prostora” i da nije cilj progon medija i novinara koji objavljuju istinu.

Novinarske slobode nisu otišle korak naprijed, već napravile veliki skok unazad, smatra urednik portala Capital Siniša Vukelić, koji dodaje da su upravo na to upozoravali prije kriminalizacije klevete.

“Drastično je pogoršana situacija, drastičan je nivo autocenzure kod novinara, to se najviše primjećuje po tome što se mediji okreću laganijim temama, sagovornici izbjegavaju izjave, oni koji to rade mnogo su blaži u svojim analizama i komentarima, izvori se povlače, i to je upravo ono što je vlast htjela da postigne”, pojašnjava on.

Vukelić smatra da je zakon u tolikoj mjeri narušio slobode da i kada bi se sada ukinuo, trebale bi godine da se vrate povjerenje i sigurnost.

“Tu su i napadi na novinare i sve ono što se dešavalo značajno je gore od prethodnih godina, a podsjetimo da prethodne nisu bile nimalo dobre, jer su istraživanja pokazala da preko 70 posto građana Srpske smatra da je uredu fizički udariti novinare”, poručuje Vukelić.

Detektor je ove godine pisao o napadu na Mirzu Derviševića, novinara iz Brčkog, koji je pretučen pred zgradom dok je bio s majkom. Napala ga je maskirana osoba i zadala mu povrede. Dervišević se nadao da će vrlo skoro doći do podizanja optužnice i sankcionisanja osumnjičenog za napad, ali do danas nikakva tužilačka odluka nije donesena.

“Volio bih da budu kažnjeni počinioci, ne samo zbog mene već i zbog svih kojima će se desiti slično ako ovi ljudi ne budu kažnjeni”, kazao je ranije.

Iz Misije OSCE-a i Delegacije Evropske unije u BiH su povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, istakli da je rješavanje ovakvih slučajeva jedan od ključnih koraka u borbi za slobodu govora i medija.

Prema podacima Linije za pomoć novinarima, tokom ove godine zabilježen je 71 slučaj napada, prijetnji ili drugih oblika ugrožavanja sigurnosti novinara.