“Prespavao sam u jednoj ćeliji sa još jednim momkom. Tek ujutro su nam uzeli izjave i pustili nas”, kaže Perduv.

Tada je odlučio da podnese prijavu samoj policiji nadajući se da će protiv policajaca biti pokrenuti disciplinski postupci i da će biti sankcionisani.

Ali nakon prijave Službi za zaštitu integriteta i zakonitosti u radu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kaže da ga nikada niko nije saslušao. Godinu dana je dobijao odgovore da se postupa po prijavi.

“Nakon godinu dana dobijam odgovor da se po pitanju svih pritužbi obustavlja rad zato što nema elemenata za pokretanje disciplinske odgovornosti. Zato sam se odlučio za krivičnu prijavu, koja također nije urodila plodom”, objašnjava Perduv.

Tokom pet godina od masovnih protesta banjalučkih aktivista zbog reakcija vlasti i policije na smrt Davida Dragičevića, vodio se samo jedan disciplinski postupak, ali niti jedan policajac nije kažnjen za stotine podnesenih prijava koje su sudovi proglašavali nevažećim, pokazuje analiza Detektora.

Uprkos presudi za diskriminaciju aktivista, banjalučka policija kaznila je samo jednog policajca u vezi s protestima. Vinku Bajiću bila je smanjena plata jer je proglašen disciplinski odgovornim za narušavanje ugleda policije tako što je pozdravio aktiviste. On je kasnije dobio presudu protiv entiteta i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Desetine drugih policajaca protiv kojih su aktivisti podnosili prijave nikada nisu disciplinski kažnjeni, pokazuju podaci o disciplinskim postupcima u posljednjih pet godina koje je prikupio Detektor.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su ranije za Detektor kazali kako je protiv jednog policijskog službenika vođen disciplinski postupak zbog neprofesionalnog postupanja prema članovima grupe “Pravda za Davida”.

On je nakon provedenog postupka oslobođen disciplinske odgovornosti.

Nisu odgovorili na dodatni upit o odgovornosti policajaca protiv kojih su podnošene krivične prijave.

Darko Ćulum, bivši direktor policije, nije želio zvanično govoriti o postupanju policajaca niti o mogućnostima njihovog procesuiranja.

Pet godina od početka protesta, Sofija Grmuša je razočarana rezultatima postupaka.

“Unutrašnja kontrola ne radi ono što bi trebala da radi”, smatra ona.

“Mi smo i njima slali razne prijave za određene policijske službenike, ali odgovor dođe nakon godinu i pol ili ne dođe. Uglavnom se svodi na to da je naša prijava neosnovana. I tu sve staje”, kaže Grmuša.

Ona je zbog stalne diskriminacije tužila Republiku Srpsku, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova.

U tužbi, koju je podnijela sa Aleksandrom Vranješ, navodi se kako im je od 2019. godine zabranjeno da prolaze i borave na Trgu Krajine zbog toga što su članice grupe “Pravda za Davida”.

Njima su policajci 30. novembra 2019. godine odredili da se udalje sa Trga iako su se tuda kretali i prolazili drugi građani, navodi se u tužbi.

U presudi Osnovnog suda u Banjoj Luci je utvrđena višestruka diskriminacija prema Grmuši i Vranješ, te je određeno da im je putem Ministarstva povrijeđeno pravo na slobodu kretanja i ravnopravnost sa drugim građanima.

“To nisu bile normalne stvari da te jedan policijski službenik zaustavlja, maltretira, tjera sa glavnog gradskog trga, u centru grada”, navodi Grmuša.

Pravobranilaštvo Republike Srpske tražilo je reviziju pravosnažne presude Okružnog suda u Banjoj Luci i Grmuša sada očekuje tu odluku.

“Mi smo se osjećali kao kriminalci, a nismo kriminalci, mi smo tražili istinu i pravdu. Oni su umjesto ubica nas pratili i tjerali”, kaže Grmuša.

Članovi grupe “Pravda za Davida”. Foto: BIRN BiH

U dugogodišnjoj borbi s policijom, članove “Pravde za Davida” su zastupali advokati iz Banje Luke, koji u razgovoru za Detektor navode kako je moguće govoriti o obrascu ponašanja policajaca i da se najčešće radilo o istim policajcima.

Advokat Dragan Tolimir je u ime članova “Pravda za Davida”, ali i drugih građana koji su njihovu borbu podržavali, podnosio krivične prijave jer su pritvarali i zadržavali ljude bez ikakvog razloga, a potom i kršili njihova prava u pritvoru.

“Problem je u tome što kada policajac krši zakon, to je zaista zastrašujuće i to je opasno zato što se radi o naoružanom licu. Nije problem kad to radimo vi i ja. Zato što postoji sila koja nas može savladati. Ali on ima u svojoj ruci oružje”, navodi Tolimir, koji je aktiviste zastupao i u sudskom odlučivanju za prekršaje.

Kaže da su policajci pred sud dolazili samouvjereni. Ali nakon nekog vremena svi u procesu su uviđali da policajci kao svjedoci ne govore istinu.

Činjenicu da niko od policajaca nije odgovarao Tolimir vidi kao ohrabrenje za druge koji čine prekršaje.

Iz Ministarstva nisu odgovorili na pitanja Detektora. Sadašnji direktor policije Siniša Kostrešević isprva je pristao na telefonski razgovor ali je kasnije prestao odgovarati na pozive.

Kada su se početkom jula 2020. godine aktivisti “Pravde za Davida” okupili na Trgu Krajine da održe konferenciju za novinare, policajci su im prišli i tražili da se raziđu, prisjeća se Grmuša.

Tada je uhapšen Perduv. Njemu je ranije uručen prekršajni nalog zbog kršenja Zakona o javnom okupljanju, te o javnom redu i miru. On nije prihvatio odgovornost i tražio je sudsko odlučivanje, pa je kasnije poništeno rješenje i Perduv oslobođen prekršajne odgovornosti.

Osim njega, uhapšeno je još devetoro ljudi, među kojima i Grmuša. Ona je uhapšena ispred Policijske uprave Banja Luka, gdje je s drugima otišla provjeriti šta će se desiti s Perduvom.

Perduv i Grmuša su podnijeli krivičnu prijavu protiv policijskih službenika koji su ih priveli jer su smatrali da su zloupotrijebili položaj i prekoračili ovlaštenja. Banjalučko okružno javno tužilaštvo je dvije godine nakon događaja donijelo naredbu o nesprovođenju istrage.

Aktiviste je pred sudom zastupao i Milan Malešević, advokat iz Banje Luke. On kaže da niti jedan od gotovo 50 postupaka koje je vodio zbog prekršajnih prijava nije završen u korist policajaca.

U dva slučaja policajce je prijavio tužilaštvu, ali ne i internoj kontroli jer smatra da to stvara dodatnu represiju.

“Ovo je klasična policijska država. Jer ja vidim da je veći strah tužilaca od policije, iako oni trebaju da nalažu policiji šta da rade”, kaže Malešević.

Članovi “Pravde za Davida” razočarali su se u postupanje policije i nakon okupljanja ispred Hrama Hrista Spasitelja, nakon čega su im na kućnu adresu počeli stizati prekršajni nalozi.

Za 22 osobe upućeno je 80 prekršajnih naloga za dane od 21. maja do 28. maja 2019. godine. Sudovi su za one koji su tražili sudsko odlučivanje odbacili ove naloge.

Nakon ove odluke, podnesena je krivična prijava protiv policajaca koji su potpisali naloge. Rješenjem Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka ova prijava je odbijena kao neosnovana.

Ovakve odluke Sofija Grmuša vidi kao zaštitu policijskih službenika.

“Tužilaštvo bi trebalo biti jednako prema svim građanima, a ne da staje u zaštitu policijskih službenika”, navodi ona i dodaje da se donošenjem naredbe o neprovođenju istrage priča završava.

“Ja neću nikad da kažem da policija ne valja”, kaže advokat Tolimir, koji smatra da u policiji ima nekog reda i da se znaju neka pravila.

“Sad onaj ko želi da ih provodi, on ih provodi. Međutim, kad vi prioritet date ljudima koji su loši, onda uništite sve redom, uništite i ove koji su dobri, jer oni jednostavno onda postanu bespomoćni”, kaže.

Davidovo tijelo pronađeno je u rijeci Crkvenoj 24. marta 2018. godine, nakon šestodnevne potrage za njim. On je nestao 18. marta 2018. godine.

Davidova smrt je na konferenciji Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske 26. marta 2018. godine prvobitno okarakterisana kao zades. Banjalučko Okružno javno tužilaštvo je tek u julu 2018. godine donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv N.N. lica zbog ubistva. Istraga banjalučkog Tužilaštva nije dala nikakve rezultate.

U aprilu 2021. godine istragu je od banjalučkog Tužilaštva preuzelo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, ali ni istraga Državnog tužilaštva za sada nije dala konkretne rezultate.

* Ovaj članak je izmijenjen kako bi ispravno bilo napisano ime i prezime Danijele Ratešić, ranije je greškom pisalo pogrešno.