Smatra da je dosadašnje nekažnjavanje ohrabrilo počinioce u istočnoj Bosni da nastave s nasiljem, ali i motivisalo druge. Žrtve i povratnike, kaže on, institucije ostavljaju prepuštene same sebi.
“Kad bi bilo koji korak učinili u pravcu rješavanja ovog slučaja, mene bi smirili. Ja sam zaista uznemiren zbog ovoga”, kaže Sejfić i pojašnjava da slabije spava i rijetko se usuđuje sam kretati zbog straha od novog napada.
Kada su novinari posljednji put pitali Tužilaštvo u Bijeljini o napadu na Sejfića, odnosno da li je djelo kvalifikovano i kako, glasnogovornica Dušica Radovanović Grubač je pojasnila da je potreban “vremenski dug i mukotrpan posao” da bi se došlo do tužilačke odluke, a ne period u kojem Detektor šalje upite.
“Svojim stalnim upitima samo možete ugroziti istragu i oštećene”, navela je Radovanović Grubač i dodala da ovakve upite smatraju pritiskom.
Tužilaštvo bez odgovora
Novinari Detektora su upite ovom tužilaštvu za konkretan slučaj poslali tri puta – kada se desio napad, dvije sedmice odnosno dva mjeseca nakon što su novinari podsjetili na veliki javni interes za ove predmete i tražili informacije koje neće ugroziti istragu.
“O daljem toku predmeta informacije ćete pronaći na našoj web stranici na kojoj objavljujemo informacije koje Tužilaštvo može da proslijedi u javnost, te uredno pratite naš sajt ukoliko vas i dalje bude zanimao konkretan predmet”, zaključila je Radovanović Grubač na upit novinara za kvalifikaciju napada na Sejfića.
Kvalifikacija djela je značajna zbog konteksta događaja, ali i visine propisane kazne, poručuju iz Misije OSCE-a u BiH.
“Neopravdana kašnjenja i neadekvatna kvalifikacija krivičnog djela mogu narušiti povjerenje građana u pravni sistem i dovesti u pitanje istinsku spremnost nadležnih organa da rade na suzbijanju ovih krivičnih djela”, navode u pisanom odgovoru iz OSCE-a.
Brza, efikasna istraga i krivično gonjenje počinilaca poslali bi jasnu poruku da će društvo na takve izraze netrpeljivosti i mržnje reagovati svim raspoloživim sredstvima.
Duška Jurišić, bivša novinarka i urednica, a sada zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice, smatra presporim reagovanje na napade na povratnike.
“Upitan je odnos Tužilaštva u odgovoru prema vama i medijima, ali i sporost u rješavanju ovih predmeta”, kaže ona.
U posljednjih godinu dana zabilježeno je najmanje pet napada na povratnike u BiH koji nisu još sankcionisani.
Neprocesuirani napadi povećavaju strah povratnika
Predsjednik Udruženja za održivi povratak Podrinja, Hasan Grebić zabrinut je za sigurnost komšija i prijatelja koji su se vratili u svoje domove. Kaže kako mu svakodnevno govore da su uznemireni i nesigurni.
“To nepostupanje nosi skroz negativne posljedice po povratnike, ljudi se plaše, očekuju najgore – rat, raseljavanja, a svakako iseljavamo zbog svega i osjećaja nesigurnosti, još nam samo i oni trebaju doliti ulje na vatru”, kaže.
Kako dodaje, povratnicima u Zvornik ni ranija procesuiranja ne daju nadu. Prisjetio se napada na Nezira Dardagana, povratnika u Zvornik koji je brutalno pretučen 2013. godine, kada je sa sinom krenuo na bajram-namaz u zvorničku džamiju Begsuju. Grebić se postupka sjeća kao dugog.
Vjeruje da postoji zataškavanje u postupcima za napade na povratnike.
“Zataškavaju da bi poslije predmet zastario ili da bi se jednostavno krio po ladicama ili zaboravio u društvu”, kaže Grebić.
Napadač na Dardagana kažnjen je zatvorskom kaznom od tri mjeseca zbog zločina iz mržnje, a postupak je trajao dvije godine.
Jurišić kaže da je hitno potrebno da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) o napadima na povratnike i neprocesuiranju raspravlja na tematskoj sjednici. Ona očekuje da Ured disciplinskog tužioca VSTV-a BiH može reagovati i istražiti kako tužioci i tužilaštva rade i postupaju u slučajevima napada na povratnike.
“Šta je urađeno na ovim predmetima i zbog čega u nekim počinioci uopšte nisu otkriveni. A u drugima istraga ide jako sporo”, smatra Jurišić.
U VSTV-u su za Detektor potvrdili da za sada nisu planirali tematsku sjednicu, ali naglašavaju da pravosudne institucije trebaju dostavljati informacije na zahtjev novinara tako da ne ugroze istrage.
“Ne postoji ograničenje na broj upita, odnosno zahtjeva koje novinari mogu uputiti pravosudnim institucijama, pa se ni medijska konstantnost, kako navodite, ne bi trebala tumačiti na načine koje navodite”, odgovorili su iz Vijeća na upit Detektora.
Iz Tužilaštva u Bijeljini na ranija dva zahtjeva Detektora za dostavljanje podataka o predmetima zločina iz mržnje za istraživanje o procesuiranju ovih zločina nisu dostavljali odgovore “zbog redovnih poslova na kojima su radnici angažovani i odsustva radnika s posla zbog bolesti”.
Institucije dužne štititi žrtve
Ured visokog predstavnika u BiH podsjeća da je pravo na povratak glavno načelo Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su se sve strane obavezale da će osigurati da se izbjeglicama i raseljenim licima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, progona ili diskriminacije, posebno na osnovu njihovog etničkog porijekla, vjerskih uvjerenja ili političkog mišljenja.
“Napadi, kao i prijetnje ili provokativno ponašanje prema povratnicima u suprotnosti su sa gore navedenim opredjeljenjem”, navode u odgovoru za Detektor.
Iz OHR-a kažu da je BiH zemlja koja nastoji pristupiti Evropskoj uniji i da državne institucije trebaju biti sposobne da primjenjuju visoke standarde sigurnosti u cijeloj zemlji, a posebno u povratničkim područjima.
“Agencije za provođenje zakona u BiH imaju obavezu, kapacitet i sposobnost da istraže sve incidente, identificiraju počinioce, te bez odlaganja poduzmu sve raspoložive mjere i sankcioniraju takvo ponašanje, čime će spriječiti da se takvi incidenti ponove u budućnosti”, navode iz OHR-a u BiH.
Iz Misije OSCE-a kažu da kada se manjine i povratnici nađu na meti počinilaca zlodjela, takvo iskustvo pojačava traumu.
“Da bi se takav strah i zabrinutost otklonili, žrtve moraju vjerovati da će nadležni organi bez odlaganja sankcionisati počinioce i time spriječiti ponavljanje sličnih djela u budućnosti”, kažu iz Misije.
Ukoliko do procesuiranja i brze reakcije ne dolazi, iz Misije poručuju da se gradi kultura nekažnjivosti i da se dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije koje su ih dužne štititi.
Pozivaju i upozoravaju institucije na provođenje temeljite i brze istrage kako bi počinioci na vrijeme odgovarali za svoja djela.
“Osuda takvih izraza mržnje i nehumanosti, i pružanje odgovarajuće podrške ugroženim grupama nije samo zakonska obaveza, već i moralni imperativ koji leži u samom središtu principa na kojima se temelji svako pravedno i demokratsko društvo”, navode iz Misije.
