On objašnjava da su neka rješenja u Zakonu suprotna jedna drugima i jedna druge isključuju. Zbog toga će, tvrdi, stupanje na dužnost novoizabranih sudija i tužilaca biti onemogućeno dok se tekst ne izmijeni.

“A i kada se to promijeni – i da nije u suprotnosti – imamo situaciju da, ni u najboljoj varijanti, za šest do devet mjeseci ne mogu početi raditi u Odjelu”, objašnjava Lagumdžija.

On za Detektor kaže da izmjene Zakona podrazumijevaju upošljavanje stručnjaka i popunjavanje radnih mjesta u odjelu formalno formiranom prije dvije godine, zbog čega bi se sistem imenovanja novih tužilaca i sudija mogao u potpunosti blokirati.

VSTV je sredinom 2020. godine formirao Odjel za integritet nosilaca pravosudnih finkcija, kao dio najviše pravosudne institucije, koji će biti zadužen za primjenu kodeksa sudijske i tužilačke etike, provođenje planova integriteta u pravosudnim institucijama, ali i pružanje podrške disciplinskim komisijama i drugim tijelima unutar ove institucije.

Tri godine kasnije, usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u Odjel je dobio nove funkcije koje, između ostalih, podrazumijevaju prikupljanje izvještaja sudija, tužilaca i članova Vijeća, te provjeru njihove tačnosti i objavljivanje rezultata provjere izvještaja.

Novoimenovane sudije i tužioci će svoj početni finansijski izvještaj dostavljati Odjelu u roku od 30 dana od preuzimanja funkcije.

Tu, prema Lagumdžija, postoji problem, jer jedan član Zakona kaže da će izvještaj podnijeti u roku od 30 dana od kada preuzme funkciju, dok drugi navodi da se kod prvih imenovanja ili napredovanja odgađa stupanje na dužnost do okončanja dodatne provjere.

Zbog toga Vijeće traži pomoć Ministarstva pravde i međunarodnih partnera da se tekst precizira, a formiranje Odjela u potpunosti ubrza.

Na sjednici VSTV-a održanoj u srijedu najavljena je tačka o akcionom planu za provedbu izmjena Zakona, među kojima će se, kako je potvrđeno Detektoru, razmatrati i problemi s rokovima u formiranju Odjela za integritet.

Predviđeno je da Odjel provjerava istinitost, tačnost i cjelovitost imovinskih kartona, a rad samog Odjela će pratiti stručnjaci koje će Vijeće angažirati kao savjetnike na četiri godine.

Upravo angažman ovih stručnjaka Lagumdžija smatra prijetnjom po imenovanja novih nosilaca pravosudnih funkcija.

Navodi da je za nova imenovanja potreban novi obrazac za finansijske izvještaje, zbog čega smatra da je potrebno pomjeriti rok za početak primjene Zakona. Rekao je da je o ovome pričao i sa Davorom Bunozom, državnim ministrom pravde, koji mu je kazao da će učiniti “što je u njegovoj moći da pomogne”.

Ministar Bunoza za Detektor navodi da je svjestan težine izmjena i dopuna, i da će sa Vijećem pokušati raditi na njihovoj provedbi.

“Zakon je strog, potrebno je da VSTV izradi najmanje deset pravilnika i podzakonskih akata”, navodi Bunoza pojašnjavajući da izmjenama nije propisano šta će se desiti ukoliko se rok ne ispoštuje.

“Mi ćemo maksimalno pomoći da ne dođe do blokada. Niko nikad nije rekao da su rokovi kratki”, kaže Bunoza.

U usvojenim izmjenama se navodi da je postojala primjedba Vijeća o stupanju na snagu. Ali Ministarstvo je takvu primjedbu smatralo neopravdano, navodeći da je 90 dana dovoljno za osnivanje Odjela za integritet.

Lagumdžija taj period ne smatra dovoljnim. On objašnjava da će proces zapošljavanja stručnjaka podrazumijevati određen vremenski period koji će biti duži od 90 dana.

“Strani stručnjaci su koncept ‘Priebeovog izvještaja’, oni treba da učestvuju u konsultacijama. Ja sam pisao pismo Delegaciji Evropske unije da se krene u raspisivanje konkursne procedure – kao početni korak”, kaže Lagumdžija, navodeći da bi, kao strani stručnjaci, bili imenovani pravnici iz Delegacije, ali i vrhunske sudije i tužioci.

Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao “Priebeov izvještaj”, upozorio je da je uspostava rigoroznog i kredibilnog sistema provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija potrebna kako bi se vratilo povjerenje stanovništva.

Oni su prije nekoliko godina ocijenili da je dosadašnji sistem – po kome se samo prikupljaju imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija, na papiru i bez ikakve provjere – besmislen. Zbog toga su pozvali na hitno jačanje ovog sistem kao dio šire provjere integriteta, navedeno je u izvještaju u kojem se zaključuje da je za osiguranje kredibiliteta postupka potrebno da se on provodi pod budnim vanjskim nadzorom, koji podrazumijeva angažman vanjskih stručnjaka.

“Takav nadzor bi smanjio zabrinutost u pogledu potencijalnih zloupotreba i manipulacija”, zaključili su stručnjaci.

Vehid Šehić, bivši sudija i tužilac, ne razumije zbog čega sudije i tužioci žele sakriti imovinu, i kaže da transparentnost vraća kredibilitet i dignitet u institucije i procese.

“Svako ko obavlja javnu funkciju u državi mora biti svjestan činjenice da obavlja značajnu funkciju i da postoji pravo da se provjerava njegovo imovinsko stanje”, kaže Šehić.

Od formiranja 2020. godine, Odjel za integritet je davao podršku disciplinskim komisijama, prikupljao imovinske kartone, te ih objavljivao u slučajevima gdje su nosioci pravosudnih funkcija dali saglasnost. Za izvještaje iz prošle godine, prema podacima objavljenim na zvaničnoj stranici Vijeća, saglasnost je dalo 293 sudija i tužioca, što je oko deset posto od ukupnog broja.

Kada je Albanija 2016. godine pokrenula proces vetinga odnosno najrigoroznije provjere imovine, čija su ovlaštenja značajno veća od procesa provjere kakav je predviđen u BiH, skoro polovina albanskih sudija i tužioca pala je na testu. To je stvorilo problem za pravosudni sistem u trci da zamijene sudije i tužioce koji su izgubili pozicije ili sami odlučili otići iz pravosuđa zbog neobjašnjenog porijekla imovine.

Šehić kaže da sudije i tužioci u BiH ne bi trebali imati bilo šta kriti.

“Sama činjenica da se ne dozvoljava nešto, iako sve može biti ‘čisto’, kod javnosti stvara sumnje”, navodi Šehić.

Nove ovlasti za provjere izvještaja koje je dobio Odjel, ministar Bunoza smatra velikim uspjehom.

“Ko ima imovinu koju ranije nije prijavio, a koju ne može opravdati, on će tražiti način da izbjegne prijavu, ali ne mogu prejudicirati da će biti tako, ali postoji i ta opcija”, kaže Bunoza.

Ova priča je urađena u okviru projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.