Dvojici sudija na teret su stavljani disciplinski prekršaji zbog načina donošenja odnosno nedonošenja odluka.

Saradnica Transparency Internationala Milevka Milenković, koja je, na osnovu izvještaja BIRN-a BiH i Transparencyja te zvanično dostupnih podataka, pripremila “Analizu efikasnosti i integriteta disciplinskih postupaka”, kaže da su dva postupka protiv sudija bila značajno praćena u medijima.

“Javnost je vrlo negativno odreagovala na tu situaciju”, kaže ona.

Predmet protiv Grčevića je složen i uključuje tri disciplinska prekršaja pa je trebalo iznijeti mnogo dokaza, objašnjava Milenković.

“Međutim, u tom postupku mi vidimo da je od jednog do drugog ročišta bio razmak tri mjeseca, što je nedopustivo u takvoj situaciji”, smatra ona i dodaje kako je odlazak u penziju okolnost koja je poznata svima koji učestvuju u disciplinskom postupku.

Analizirajući postupak, ona je zaključila da disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) nije izradila prvostepenu odluku u roku od 15 dana, što može ukoliko se radi o hitnom slučaju.

“Tako da napisi u medijima da se radilo o ‘spašavanju sudije’ (…) nalaze svoj neki osnov nezadovoljstva”, kaže Milenković i dodaje kako su članovi komisije mogli ažurnijim postupanjem u prvostepenom postupku doprinijeti da se odluka donese na vrijeme i prije odlaska u penziju.

Od ukupno 36 disciplinskih postupaka tokom praćenja od godinu dana, u devet je utvrđena disciplinska odgovornost, a u šest je odbijena tužba.

U izvještaju se dodaje da su u prvom kvartalu 2023. godine ukupno odbijene tri disciplinske tužbe protiv nosilaca pravosudnih funkcija, a da u 18 disciplinskih tužbi nije utvrđena disciplinska odgovornost.

Milenković, pozivajući se na izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, navodi da u devet slučajeva, od pokrenutih 54, Ured nije uspio da dokaže da postoji disciplinski prekršaj, a izložio je nosioca pravosudne funkcije disciplinskoj odgovornosti.

Izvještaj posebnu pažnju posvećuje ažurnosti VSTV-a uz naglašavanje primjera penzionisanih sudija.

Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević, govoreći na konferenciji na kojoj je u četvrtak, 5. oktobra, predstavljen izvještaj, kazala je da postoji veliki broj obustavljenih postupaka, te da su glavni razlozi za to odlazak u penziju ili ukoliko nosioci pravosudnih funkcija budu pravosnažno osuđeni za krivična djela i budu razriješeni dužnosti.

“Međutim, ono o čemu bi se moglo razmisliti jeste samo prihvatanje podnesenih zahtjeva za prestanak mandata”, navela je Kurspahić Nadarević.

Izvještaj je posebnu pažnju posvetio transparentnosti postupaka uz zaključak da se ona može povećati.

Ograničena transparentnost disciplinskih postupaka

Alena Kurspahić Nadarević, u sredini. Foto: BIRN BiH.

Zakonom o VSTV-u predviđena je transparentnost postupka i javnost može prisustvovati prvostepenom postupku, ali suštinski pristup svim informacijama je ograničen, navodi se u izvještaju.

Javnosti je otvoren prvostepeni postupak, ali konačne disciplinske odluke se objavljuju u anonimiziranoj formi, dok je rad drugostepenih disciplinskih organa i Vijeća, kao trećestepenog disciplinskog organa, uvijek zatvoren za javnost.

Usljed ovih ograničenja praćenje disciplinskih postupaka je otežano jer javnost ne može doći do podataka o radu disciplinskih organa u “međuprostoru” od zaključenja glavne rasprave do javnog objavljivanja konačne anonimizirane odluke VSTV-a, kako bi se pratila efikasnost rada disciplinskih organa.

“Mi imamo jedan vakuum od toga kada teče prvostepeni postupak, pa do tog konačnog objavljivanja anonimizirane odluke. Da li je to dobro rješenje, to je sada pitanje. Lično mislim da nije, ali je opet stvar u zakonodavcu. Lično mislim da nedostaje još jedna faza u toj transparentnosti, a to je da javnost može i treba da prisustvuje objavljivanju prvostepene odluke”, pojašnjava Milenković.

Praćenje rada Ureda se svodi samo na praćenje zastupanja disciplinske tužbe na ročištu za disciplinsku raspravu, izvođenje dokaza i davanje završnih riječi, dok ostali akti, kao što su izjavljene žalbe i odgovor na žalbu, nisu dostupni javnosti.

Biljana Simeunović, članica Vijeća, na konferenciji Transparencyja i BIRN-a BiH o integritetu pravosuđa i procesuiranju korupcije u BiH je istakla da se zalaže za transparentnost u svemu jer su sudije i tužioci na neki način javne ličnosti.

“Moje lično mišljenje je da mi moramo i trebamo biti otvoreni i da je to jedini način da javnost zna da mi ništa ne krijemo i nema potrebe da krijemo”, dodala je Simeunović.

Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), kazala je da se iz godine u godinu nastavlja negativan imidž nosilaca pravosudnih funkcija i misli da je, u tom smislu, broj izrečenih disciplinskih mjera beznačajan procenat.

“Građanima je bitno da imaju uvid u disciplinske odluke. Integritet bi trebao da se jača i povećanim stepenom transparentnosti, odnosno prema građanima kojima pravosuđe i služi. Izrečene mjere moraju postati prijetnja prema svakome ko potencijalno ide u disciplinski prekršaj”, rekla je Bičakčić.

Bez posebnih primjedbi na integritet postupka

Biljana Simeunović, članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: VSTV BiH

Analizirajući integritet samih disciplinskih postupaka, Milenković nije izrazila ozbiljne zabrinutosti, naglasila je da zaključak donosi na osnovu podataka dostupnih javnosti.

Prema statističkim izvještajima Ureda disciplinskog tužioca, njihov rad se može smatrati izuzetno efikasnim jer su sve pritužbe obradili u roku od godinu dana.

“Ako pogledamo sad zakonodavno rješenje za prvostepene organe i drugostepene za disciplinski postupak, nijedan postupak nije zastario u tom dijelu, ako bismo gledali u tom smislu efikasnost, znači ona je očuvana i ne bi trebalo da bude nekih zabrinutosti”, navela je Milenković, dodavši da je bilo nekoliko neefikasnih postupanja kod zakazivanja ročišta.

Prema izvještaju, integritet disciplinskih postupaka “zavisi” od integriteta Ureda i disciplinskih organa. Indikatori integriteta upućuju da je u većem broju slučajeva integritet Ureda ocijenjen kao “nezadovoljavajući” ili “dobar” usljed kvaliteta tužbe ili žalbe, te da je integritet prvostepenih i drugostepenih disciplinskih komisija ocijenjen kao “dobar”.

Milenković pojašnjava da je pitanje integriteta znatno složenije pitanje jer jedan postupak može da bude efikasan, a da opet njegov integritet ne bude očuvan u onoj mjeri u kojoj treba da bude očuvan.

“Po meni, Ured disciplinskog tužioca je pokazao vrlo visok profesionalizam u tome što maltene u svim slučajevima je izjavljivao odgovore na žalbu tužene strane, iako to nije obavezno pravno sredstvo, ali mislim time je pokazao zainteresovanost za ishod postupka i jedan profesionalizam. Što se tiče prvostepenog organa, primjer dobre prakse je što mislim da ni u jednom predmetu nisu narušene procesne garancije tuženih. Što se tiče drugostepenog postupka, mislim da je primjer dobre prakse zaista kvalitet tih odluka, da su odluke vrlo obrazložene”, kaže ona.

Milevka Milenković. Foto: BIRN BiH

Povratnici u disciplinskim prekršajima i kako izbjeći odgovornost

Milenković smatra da bi se trebalo pronaći rješenje da se barem u određenim slučajevima objavljuju odluke koje nisu anonimizirane, posebno u slučajevima takozvanih povratnika ili teških disciplinskih prekršaja.

“Mi smo imali izveštaj VSTV-a koji se odnosio na period za cijelu 2022. godinu i prva tri mjeseca 2023. godine. Iz tog izvještaja mi vidimo da su, od 54 disciplinska postupka, 22 postupka vođena protiv recidivista. Ipak je to velika brojka”, dodaje Milenković.

U izvještajima se spominju i predmeti u kojima su obustavljeni postupci, ali ne postoje jasni podaci na osnovu kojih bi se mogli izvesti zaključci iz kojih razloga je došlo do obustave postupka.

Prvostepena disciplinska komisija obustavila je postupke protiv Melise Kovačević, sutkinje Općinskog suda u Zenici, i sudije Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu Dragana Borovčanina.

Protiv njih je podignuta tužba zbog prekršaja “osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti sudije”.

“Mislim da je bilo bolje rješenje u zakonu propisati da ako je nosilac pravosudne funkcije proglašen krivim za krivično djelo i osuđen, recimo, preko šest mjeseci ili četiri, da odmah se ide automatski na razrješenje, a ne preko disciplinskog postupka jer disciplinski postupak tu i nema svoju neku svrhu”, dodaje Milenković.

Ona smatra da su potrebne i druge dodatne zakonske izmjene kako bi se povećala transparentnost posebno u objavama prvostepenih odluka odmah nakon zaključenja glavne rasprave ili najkasnije u roku od tri dana od zaključenja glavne rasprave.

“S obzirom da se koncentracija dokaza vrši na pripremnom ročištu i da se samo izuzetno dokazi mogu predložiti u daljem toku disciplinskog postupka, potrebno je češće zakazivanje disciplinskih ročišta, kako ne bi došlo do prekoračenja roka od jedne godine za vođenje disciplinskog postupka”, jedna je od preporuka izvještaja.

U međuvremenu, Parlamentarna skupština je usvojila izmjene Zakona o VSTV-u u kome nije došlo do povećanja transparentnosti, neki su disciplinski prekršaji ukinuti, a neki dodani, rečeno je tokom konferencije na kojoj je predstavljen izvještaj, uz napomenu da je potrebno dodatno poboljšati procese u Zakonu o VSTV-u, koji je potrebno usvojiti u toku narednih godinu dana.

Ova priča je urađena u okviru projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.