Iako je ovaj zakon jedan od četiri ključna zakona iz preporuka za približavanje BiH Evropskoj Uniji, uz nekoliko pozitivnih izmjena, glavne promjene nisu naišle na podršku većeg dijela pravosudne, međunarodne i nevladine zajednice.

Izmjene koje su predložene umanjuju mogućnost provjere imovine sudija i tužilaca, a Odjelu za integritet VSTV-a BiH se smanjuje samostalnost i nadležnost u radu na provjeri finansijskih izvještaja. Izmjena i dopune Zakona, koji će na snagu stupiti u decembru, neće unijeti reformu u rad pravosuđa, smatraju stručnjaci.

Evo šta trebate znati o glavnim nedostacima, ali i prednostima izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH.

Provjere izuzeta djeca koja ne žive u domaćinstvu

Podaci o imovini za 90 posto sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini ostaju tajni, uprkos više pokušaja da se obznane tokom posljednjih nekoliko godina. Samo oko deset posto njih pristaje da se podaci o imovini objave. Ni najnovijim izmjenama nije napravljen dovoljno dobar sistem provjere nekretnina i druge imovine nosilaca pravosudnih funkcija.

Novim izmjenama Zakona koje je Vijeće ministara u posljednjem trenutku mijenjalo, sudije i tužioci moraju dostaviti podatke o svojoj i imovini svojih partnera i djece, ali samo onih s kojima žive u istom domaćinstvu. Na taj način bi provjere bila izuzeta njihova djeca koja žive odvojeno, kaže Ivana Korajlić, direktorica Transparency Internationala u BiH.

“Time se zapravo otvorio cijeli prostor da jednostavno nosioci pravosudnih funkcija, ako su stekli imovinu na neki sporan ili sumnjiv način, mogu da je ne prijave tako što će je prenijeti na srodnike koji nisu dio istog domaćinstva“, kazala je Korajlić.

Objašnjava da je čak i za one srodnike koji žive u istom domaćinstvu ostavljen propust koji može spriječiti adekvatnu provjeru imovine.

“I za one članove za koje postoji obaveza da moraju dati saglasnost, može se izvrtati, pa da se samo dostavi ovjerena izjava da bliski srodnik nije htio da se njegova imovina prijavljuje i time se završava proces“, objasnila je ona.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza tvrdi da su preporuke međunarodne zajednice išle u pravcu isključivanja djece van domaćinstva iz procesa provjere, ali i da Odjel za integritet ne treba vršiti svu provjeru.

“Ako je nečiji sin, rođak ili živi u domaćintvu, ima nesrazmjerno visoku imovinu, treba se naći s drugim institucijama da donesu propise da se to efektivno provjeri. Ako bismo mi to stavili sve na leđa VSTV-a, pa šta bi onda oni radili, shvatate? To bi bio pretežak zalogaj za Odjel za integritet“, kazao je Bunoza.

Ostavljena mogućnost da institucije uskrate podatke

Ovim izmjenama zakona se prvi put predviđa mogućnost javnog objavljivanja i provjere imovine sudija i tužilaca kroz Odjel za integritet pri VSTV-u. Zamišljene su detaljne provjere u slučaju kada je to potrebno. Ali se za to VSTV mora osloniti na podatke drugih institucija kada u javno dostupnim registrima nije moguće pronaći informaciju, a sve u skladu sa zakonima iz poreskog i bankarskog sistema.

Problem bi mogao biti što u ovim zakonima nigdje nije predviđena kontrola imovine sudija i tužilaca, te što oni podliježu velikoj zaštiti ličnih podataka.

Bunoza je objasnio da će potpisivanjem sporazuma o saradnji između Odjela za integritet i institucija od kojih su potrebni podaci biti riješeni problemi oko mogućnosti nedostupnih informacija, ali taj proces može potrajati ili neke entitetske institucije mogu odbiti takvu vrstu saradnje, dok neki mogu tražiti sudski nalog za dostavljanje podataka koje posjeduju.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija za Detektor kaže da prijedlozi VSTV-a nisu usvojeni u pogledu dostavljanja podataka i da će ovim rješenjem naići na blokadu rada.

“To je dobra volja hoće li poštovati taj sporazum i na šta će pristati u tom sporazumu. Nonses je da će Odjel koji nema status pravnog lica zaključivati sporazum. Jedino pravo rješenje je odredba koja je striktno kao ‘lexspecialis’ i nalaže svima od kojih se traže podaci da obavezno dostave podatke. Znate kako je kod nas kad se krene s nepreciznim odredbama, ja sam protiv toga“, kazao je Lagumdžija.

Raniji tekst izmjena Zakona predviđao je da su druge institucije dužne dostaviti VSTV-u podatke o imovini i novcu sudija i tužilaca.

Transparentnije, ali bez jasnih sankcija za prekršaje

Izmjene Zakona o VSTV-u, odnosno potpuno novi zakon, jedan je od četiri koje je Bosna i Hercegovina trebala usvojiti, kao način ispunjavanja nekih od najvažnijih dijelova 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o uslovima za otvaranje pregovora za pridruživanje Uniji.

Novim izmjenama dopunjene su i odredbe koje povećavaju nivo transparentnosti kroz objavu izvještaja o imovini i sukobu interesa, a koji će sadržavati sve podatke izuzev dijela onih koji neće biti dostupni javnosti, a tiču se ličnih podataka.

“To što je uveden taj dio koji se odnosi na registar srodnika zaposlenih u pravosuđu je jako važno za detektovanje bilo kakvog potencijalnog sukoba interesa, ili nepotizma“, kazala je Korajlić objašnjavajući da je bilo pokušaja da se ta odredba izbaci, ali je vraćena kroz amandmane.

Bunoza je mišljenja da se izmjenama i dopunama zakona polje transparentnosti i smanjenja mogućnosti sukoba interesa značajno poboljšalo, podsjećajući da je, prema postojećem Zakonu o VSTV-u, postojala samo jedna odredba o provjeri imovine i dostavljanju finansijskog izvještaja.

“U ovom nacrtu zakona imate deset opširnih članaka, 65 stavaka, stotine rečenica kojim se nameće obaveza nositeljima pravosudnih funckija da se provjeri imovina“, kazao je, dodajući da su za prekršaje propisane i značajne sankcije.

Ipak, Korajlić je upozorila da je i taj pozitivni dio izmjena ovog zakona još uvijek upitan, jer nije jasno da li će doći do mogućnosti provjere imovinskih kartona.

“Ukoliko imate samo objavljivanje, a bez adekvatne provjere, postoji mogućnost da izgubi svrhu“, zaključila je.

Mediji i organizacije koje se bave radom pravosudnih institucija i istražuju potencijalne sukobe interesa mogli bi ovom odredbom imati priliku uočiti nepravilnosti i dodatno istražiti za tu potvrdu. Međutim, Korajlić smatra da to neće riješiti problem.

“Čak i kada organizacije ili mediji otkriju bilo šta sporno, tamo nisu propisane adekvatne sankcije kada neko namjerno navede netačnu informaciju u imovinskom kartonu“, podsjetila je.

Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u usvojene su u parlamentarnoj proceduri u septembru ove godine. Njima je propisano da će Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijeti potpuno novi, sveobuhvatan zakon o VSTV-u u roku od godinu dana od donošenja ovog zakona, koji na snagu stupa 90 dana od objave u službenom glasniku BiH, odnosno u decembru.

Ova priča je urađena u okviru projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BH) uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.