Dvije godine zatvora za zločine u Ćoralićima kod Cazina

Kako je u obrazloženju presude rekao predsjedavajući Vijeća Fikret Hodžić, Begić je kriv što je tokom jula i augusta 1994. godine – za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije BiH, čiji je bio pripadnik, i Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB) – nečovječno postupao prema civilima na području Cazina, vršeći psihičko i fizičko zlostavljanje te nanoseći im velike fizičke i psihičke patnje.

Prema presudi, Begić je, kao pripadnik Vojne policije 510. brigade Armije BiH, u Tvornici praškastih proizvoda u cazinskom mjestu Ćoralići – koja je u to vrijeme korištena kao zatočenički objekt – iz hale u kojoj su se nalazili zatvorenici prozvao jednog civila, kazao mu da ide prepoznati tenk, te ga izveo van gdje su se nalazili nepoznati tenkisti Armije BiH, nakon čega ga je jedan od njih odveo do tenka na kojem je pisalo “Crna udovica“ i upitao ga: “Je li ovo Fikreta Abdića tenk?”

Nakon što je oštećeni rekao da ne zna, nepoznati tenkista ga je praznom tenkovskom čahurom udario “u gornji predio leđa i u predjelu zatioka”, od čega je izgubio svijest, a kada je došao svijesti, Begić ga je nastavio tući, udarajući ga u predjelu lica više puta nogama na kojima su bile vojničke čizme, poslije čega ga je, pretučenog, bacio na paletu u hali, nanoseći oštećenom na taj način snažne bolove i povrede.

“Optuženi je kriv jer je u hali u kojoj su se nalazili zatvorenici prozvao dva civila, naredio im da se tuku, a nakon što je jedan od njih to odbio, optuženi ga je počeo tući po cijelom tijelu, dok je ovaj jaukao, da bi zatim počeo tući drugog oštećenog, udarajući ga šakama i nogama po cijelom tijelu, a kada je pao na pod, nastavio ga je udarati nogama, nanoseći im na taj način snažne bolove i povrede. (…) Kriv je i da je početkom augusta u večernjim satima jednog zarobljenika odveo u drugu prostoriju, tukući ga kundakom puške i govoreći da mu je otac ubijen kao pas”, stoji u presudi.

Begić je u nedostaku dokaza oslobođen preostale dvije tačke optužnice za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Kako je naveo predsjedavajući Fikret Hodžić, Odbrana nije izvodila nikakve dokaze, a odustala je i od saslušanja optuženog u svojstvu svjedoka.

Optužba, prema riječima sudije Hodžića, nije dokazala da je Begić poduzeo radnje na štetu oštećenih iz tačaka za koje je oslobođen. Predsjedavajući Vijeća je kazao da je bilo razlika u iskazima svjedoka kada su u pitanju navodi da je pola sata, s još tri vojnika, tukao civile, a jednog od njih i željeznom šipkom, s obzirom da je i oštećeni to negirao.

Sud nije prihvatio pravnu kvalifikaciju da postoje elementi ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, s obzirom na to da nije utvrđeno da je optuženi znao da su oštećeni bili pripadnici ili simpatizeri APNOZB-a.

“Uzete su u obzir sve okolnosti i Sud smatra da ova kazna odgovara stepenu krivične odgovornosti i da će se njome postići svrha kažnjavanja”, zaključio je sudija Hodžić i uputio oštećene u predmetu na parnični postupak.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Federacije BiH.