Ali suđenje još uvijek nije počelo a potrošeno je oko pola miliona maraka. Zbog toga su brojni oštećeni razočarani u domaće pravosuđe i sumnjaju da će uskoro dobiti pravdu.

“Mi smo jako nezadovoljni, u najmanju ruku mogu da kažem neprijatno iznenađeni neefikasnošću sudstva BiH”, govori Farkić.

Njegovo porodično nasljedstvo, kuću u sarajevskom naselju Alifakovac, prema optužnici, sutkinja Fazlagić-Pašić je nezakonito proknjižila i preprodala.

Još u oktobru 2017. godine Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu protiv Alije Delimustafića i još nekoliko desetina fizičkih i pravnih lica koja se terete za organizirani kriminal zbog nezakonitog knjiženja i preprodavanja nekretnina uglavnom umrlih osoba.

Prvobitna optužnica brojala je 46 optuženih lica, ali je predmet razdvojen na više njih, dok su neki od optuženih u međuvremenu sklopili sporazume sa sarajevskim Kantonalnim tužilaštvom. Jedna od nedostupnih optuženih u ovom predmetu je i sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić, koju Tužilaštvo tereti da je nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine.

Optužnica u kojoj je Delimustafić i još 23 lica do danas nije pročitana, niti su iznesene uvodne riječi, čime bi počelo suđenje i izvođenje dokaza. Najčešći razlozi su nedolazak optuženih ili advokata, dok se troškovi gomilaju.

U analizama stručnjaka o efikasnosti sudskih procesa koje su napravljene tokom zajedničkog rada Transparency Internationala i BIRN-a BiH, ovaj predmet je izdvojen kao primjer neefikasnog suđenja. U domaćem pravosuđu ne kasne samo suđenja u krivičnim predmetima. Jednogodišnje praćenje disciplinskih postupaka BIRN-a BiH i Transparencyja pokazalo je da su rokovi unutar disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca zbog njihovog lošeg rada probijeni u nekoliko slučajeva te im nedostaje transparentnosti. U nekoliko postupaka nosioci pravosudnih funkcija uspjeli su izbjeći disciplinsku sankciju jer im je mandat istekao prije nego što je donesena disciplinska mjera. Indeks i monitoring su fokusirali gdje tačno su najveći problemi pravosuđa u krivičnim predmetima korupcije, ali i nedostatke u disciplinskim postupcima te transparentnosti.

Neefikasno sudstvo i nekorištenje zakonskih mehanizama

Mihajlo Farkić. Foto: BIRN BiH

Prema izvještajima novinara BIRN-a BiH i analizama Transparency Internationala, u predmetu “Delimustafić” i nekim drugim predmetima sudovi nisu iskoristili instrumente koji su im na raspolaganju da postupak učine efikasnim.

Mirjana Trifković Marjanović iz Transparencyja kaže da su tokom monitoringa suđenja utvrdili da postoje različiti faktori koji utiču na samu efikasnost sudskih postupaka, među kojima su neopravdani izostanak optuženih, ali i branilaca, kao i neefikasno upravljanje sudskim postupkom od strane sudija, odnosno sudskih vijeća.

“U predmetu ‘Alija Delimustafić’ glavni pretres ustvari još nije počeo. Dok smo mi pratili, preko pet puta je vršeno odgađanje glavnog pretresa, s tim da ono što je jako problematično jeste to što ne postoji volja, tako da se izrazim, predsjedavajućeg Sudskog vijeća da primijeni zakonske mehanizme koji će omogućiti dovođenje branilaca ili dovođenje optuženih, znači sve one zakonske mehanizme koji mu stoje na raspolaganju da bi obezbijedio efikasno vođenje samog postupka”, kaže Trifković Marjanović.

Glavna tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Sabina Sarajlija smatra da sud treba imati aktivniju ulogu, da provjerava da li su razlozi za odgodu suđenja, odnosno za nedolazak optuženih ili advokata opravdani.

“Sve te mjere do sada nisu polučile efektima i jednostavno smatramo da je na sudu obaveza da aktivnije radi na tom predmetu, odnosno da preduzme i dodatne mjere da se unaprijedi dinamika suđenja”, kaže Sarajlija.

Iz Kantonalnog suda u Sarajevu nisu pristali govoriti o predmetu “Delimustafić”, uz obrazloženje da sudije nemaju praksu komentarisati predmete koji nisu pravosnažno okončani.

Mirza Hadžiomerović, zamjenik glavnog disciplinskog tužioca, za Detektor kaže da sa teoretskog aspekta neefikasno vođenje postupaka može potpadati pod disciplinski prekršaj sudija.

“Sa teoretskog aspekta neefikasno vođenje pravosudnih postupaka moglo bi potpadati pod ovaj disciplinski prekršaj sudija, međutim potrebno je imati u vidu i nedavna stajališta Ustavnog suda u jednom disciplinskom predmetu u kojem je na neki način podržano mišljenje Venecijanske komisije da bi samo gruba i namjerna zloupotreba pravosudne funkcije ili grubi nemar trebali da vode do disciplinskog sankcionisanja”, objašnjava Hadžiomerović.

Na upit da li predstavlja grubo kršenje činjenica da suđenje nije počelo od 2017. godine, Hadžiomerović nije mogao odgovoriti, uz obrazloženje da se radi o predmetu koji je u toku.

Za razliku od slučaja “Delimustafić”, Kantonalni sud u Sarajevu je u drugom velikom predmetu – onom protiv Zijada Blekića i još 13 optuženih za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca i druga krivična djela – pokazao efikasnost. Ročišta se održavaju uredno svake sedmice, nekada i s više svjedoka po ročištu.

Istek mandata put ka izbjegavanju disciplinske odgovornosti

Jednogodišnje praćenje disciplinskih postupaka BIRN-a BiH i Transparencyja pokazalo je da su rokovi unutar disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca zbog njihovog lošeg rada probijeni u nekoliko slučajeva te im nedostaje transparentnosti.

U nekoliko postupaka nosioci pravosudnih funkcija uspjeli su da izbjegnu disciplinsku sankciju jer im je mandat istekao prije nego što je donesena disciplinska mjera.

Trifković Marjanović navodi da se tokom monitoringa utvrdilo da su najproblematičniji nepoštivanje rokova i netransparentnost.

“Čak u 22 predmeta koja smo mi pratili, znači to je preko 60 posto predmeta, ti rokovi uopšte nisu ispoštovani. Predmet protiv tužioca Vladimira Simovića je trajao 16 mjeseci, imao je bespotrebnog odlaganja, ili predmet protiv sudije iz Osnovnog suda u Vlasenici koji je trajao 13 mjeseci”, dodaje Trifković Marjanović.

Hadžiomerović pojašnjava da su postavljeni rokovi prije svega tehničke prirode i da ne postoji propisana sankcija za njihovo kršenje.

Zbog neefikasnog upravljanja disciplinskim postupcima u nekoliko primjera došlo je do okončanja postupaka, odnosno obustave postupka zbog prestanka mandata, kao što je slučaj s bivšim predsjednikom Osnovnog suda u Brčko distriktu Jadrankom Grčevićem. U ovom predmetu donesena je odluka o obustavi postupka zbog odlaska u penziju.

“Glavne rasprave su odlagane i toliko je odugovlačeno sa samim postupkom da je negdje simptomatično to što je on na kraju otišao u penziju bez ikakve izrečene disciplinske sankcije”, dodaje Trifković Marjanović.

Hadžiomerović navodi da je u prošloj godini devet postupaka obustavljeno zbog prestanka mandata sudija i tužilaca po različitim osnovama.

BIRN BiH od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) nije mogao dobiti komentar o efikasnosti suđenja za korupciju, disciplinskim postupcima, niti o transparentnosti sudova i tužilaštava. U odgovoru na zahtjev su kazali da nisu u mogućnosti osigurati sagovornika.

Anonimizacija i netransparentnost izvori nezadovoljstva i nepovjerenja

Sabina Sarajlija, glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo. Foto: BIRN BiH

Novinari i stručna javnost već duže vrijeme ukazuju na nemogućnost cjelokupnog praćenja disciplinskih postupaka i traže da se poboljša otvorenost i transparentnost.

“I dalje postoji ta zadrška ka javnosti, zatvorenost pravosuđa ka javnosti, da se sve te stvari koje se dešavaju unutar disciplinskih postupaka i disciplinskih komisija, bez obzira što su oni načelno javni u smislu disciplinskih ročišta, zatvoreni su ustvari za javnost”, kaže Trifković Marjanović.

Pravo javnosti je da prisustvuje svim disciplinskim ročištima, uključujući drugostepene i trećestepene postupke, kao i da na zahtjev mogu dobiti tužbu, što sada nije slučaj. VSTV ne objavljuje prvostepene disciplinske odluke, a kada objavi konačne, one su anonimizirane, kao i sam raspored ovih ročišta.

“Mogu da shvatim i razumijem frustraciju novinara, kao i drugih koji su zainteresovani da prisustvuju tim ročištima, s obzirom da nemaju podatke o tome ko je sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak”, navodi Hadžiomerović.

Osim disciplinskih postupaka, BIRN BiH i Transparency su u posljednje dvije godine pratili suđenja za koruptivna krivična djela te slali desetine upita kako bi testirali otvorenost sudova i tužilaštava prema građanima i novinarima. Svi podaci su sabrani u indeksu transparentnosti po posebno napravljenoj metodologiji.

Prema njemu, najbolje su ocijenjeni Tužilaštvo Brčko distrikta i Osnovni sud u Tesliću, dok najlošiji indeks imaju Općinski sud u Čitluku i Kantonalno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona. Sudovi u Tesliću i Čituku nisu pristali na razgovor ili nisu odgovorili na zahtjev. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona poslalo je pisani odgovor e-mailom. Na ponovni poziv za intervju nisu odgovorili.

Tužiteljica Sarajlija navodi da tužilaštvo na čijem je čelu ima određene parametre po kojima se prati rad službe za odnose s javnošću, koji je organiziran i ti parametri su ustanovljeni od VSTV-a.

“Po ovom indeksu koji su radili BIRN i Transparency, nismo baš zadovoljni kako smo ocijenjeni. To je svakako prilika da preispitamo svoje prakse”, kaže Sarajlija.

Ova priča je urađena u okviru projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BH) uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.