Ponedjeljak, 6 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Davor Dragičević. Foto: BIRN BiH

Davor Dragičević je Republiku Srpsku tužio zbog višestruke, kontinuirane i neposredne diskriminacije koja je učinjena putem Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). On je odštetnim zahtjevom tražio nadoknadu u iznosu od 3.000 maraka, ali i sudsku odluku kojom će policiji biti zabranjena daljnja diskriminacija.

Osnovni sud u Banjaluci je presudom, u koju je Detektor imao uvid, obavezao tuženu RS da Dragičeviću po osnovu naknade nematerijalne štete isplati 5.000 maraka.

“Analizom dokaza sud je utvrdio da je tužilac učinio vjerovatnim da je tužena prema njemu izvršila diskriminaciju. Sud je utvrdio da tužena nije dokazala da nije došlo do diskriminacije, a na njoj je, shodno citiranoj odredbi zakona, bio teret dokazivanja navedene činjenice”, piše, između ostalog, u presudi Osnovnog suda u Banjaluci.

Sud u presudi navodi i da je iz iskaza tužioca i saslušanih svjedoka utvrđeno da su u saglasnosti sa izvedenim materijalnim dokazima i video-materijalima, odnosno da je tužilac “učinio vjerovatnim” da tužena putem pripadnika MUP-a vrši neposrednu diskriminaciju prema tužiocu, tako što ga stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na ostale građane ograničavajući mu pravo pristupa javnim prostorima.

“Ovo je istorijska presuda kako za mene, tako i za grupu ‘Pravda za Davida’, ali i za sve građane Bosne i Hercegovine, i da se jednom kaže ‘dosta je’, ali i da posluži, nadam se, presuda i kao pravni lijek. Da se jasno kaže da se ne mogu pripadnici MUP-a na ovakav način ophoditi ni prema jednom građaninu”, rekao je Dragičević za Detektor.

U obrazloženju presude sudija Miloš Čizmović se, između ostalog, pozvao i na tekst Detektora “Diskriminacija i targetiranje banjalučkih aktivista ostali nekažnjeni”, koji je objavljen u junu 2021. godine.

Na prvostepenu presudu dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Banjaluci.

Ranije su pravosnažnu presudu po tužbi zbog diskriminacije protiv Republike Srpske dobile aktivistkinje “Pravde za Davida” Sofija Grmuša i Aleksandra Ninić Vranješ.

Vrhovni sud Republike Srpske je u decembru 2022. odbio kao neosnovan zahtjev Pravobranilaštva RS-a za reviziju te presude. Presuda još nije provedena.

Republiku Srpsku su zbog diskriminacije tužili i Suzana Radanović, majka Davida Dragičevića, i Ozren Perduv, aktivista “Pravde za Davida”. Ti procesi su u toku.

Najčitanije
Saznajte više
Da li je načelnik Općine Stari Grad objavom na društvenoj mreži prekršio Izborni zakon BiH?
Objava načelnika Općine Stari Grad Irfana Čengića o saniranju dječijeg i sportskog igrališta mogla bi se ocijeniti kao zloupotreba djece, ali i kao funkcionerska kampanja, naveli su sagovornici Detektora, dok Čengić pojašnjava da je riječ o redovnoj aktivnosti Općine te da neće biti kandidat na izborima.
Više od 30 nosilaca pravosudnih funkcija nije dostavilo izvještaje o imovini
Izvještaje o imovini i interesima za 2025. godinu nije dostavilo 35 sudija i tužilaca, a nakon utvrđivanja razloga zašto to nisu učinili, nadležni odjel će dostaviti informaciju Uredu disciplinskog tužioca, odnosno predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
Ustavni sud BiH odbio apelaciju poslanika Narodne skupštine RS-a