Doboj. Foto: BIRN BiH
Predsjednik Okružnog privrednog suda se disciplinskom tužbom tereti za “neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi s obavljanjem dužnosti sudije” i za “donošenje odluka kojim se očigledno krši zakon ili uporno i neopravdano kršenje pravila postupka“.
Kulaš je na ročištu svjedočio u svoju korist i, između ostalog, kazao da je prijavu protiv njega podnijela sutkinja koja je htjela biti na poziciji predsjednice Suda.
On je kazao da ne spori utvrđenja iz TCMS-a do kojih je UDT došao, ali da je sporan način pribavljanja dokaza od strane prijavitelja.
“Nije bilo traženo moje izuzeće ni u jednom od predmeta za koje se teretim. Do postupka dolazi nakon što sam se prijavio za predsjednika Suda. Ja nisam prijavljen od stranke nego od kolegice koja je htjela postati predsjednica Suda“, rekao je Kulaš između ostalog.
Na pitanje disciplinske tužiteljice Aldijane Porče da li je podnio pritužbu zbog, kako je naveo, spornog načina pribavljanja dokaza, tuženi je kazao da nije, uz objašnjenje da je tada preuzeo dužnost predsjednika Suda.
Kako je disciplinska tužiteljica navela u završnoj riječi, Kulaš je u više predmeta premašivao vremenski rok za donošenje odluka ili ispunjavanje drugih obaveza, pri čemu bi dolazilo do kašnjenja i do tri i po godine za zadatke kojima za okončanje ne treba više od pet minuta.
“Demonstrirane su manipulacije u TCMS-u i to je neprihvatljivo“, rekla je Porča i dodala da je potom tuženi prikazane rezultate rada koristio u uspješnom konkursu za predsjednika Suda.
Disciplinska tužiteljica je na kraju podsjetila da je Kulaš disciplinski kažnjen i 2019. godine, te od Prvostepene disciplinske komisije zatražila izricanje jedne ili više mjera.
Punomoćnik tuženog Niko Batinić je u završnoj riječi rekao da je način ulaska u predmete koji su dio tužbe UDT-a bio nezakonit i da Disciplinska komisija na to treba obratiti pažnju.
Prije nego je zatražio da odluka prilikom izricanja sankcije bude pravedna, Batinić je konstatovao da postupak nije pravičan, poredeći ga sa zaustavljanjem Renaulta koji je išao 75 kilometara na sat, gdje je ograničenje 60, dok policija propušta Audije i BMW-e koji voze brzinom 120 na sat.
Prvostepena disciplinska komisija će odluku donijeti naknadno.
