Goražde. Foto: BIRN BiH
Svjedok Hamid Bahto kazao je da je u oktobru 1994. imenovan za komandanta Istočnobosanske operativne grupe (IBOG) u Goraždu, koja je u februaru 1995. prerasla u 81. diviziju.
Bahto je rekao da je pri komandi bila četa Vojne policije koja je obezbjeđivala zarobljenike u pritvoru formiranom u podrumu zgrade Zavoda za osiguranje imovine i lica (ZOIL).
“Bilo je 20-ak ratnih zarobljenika 1995. u zgradi ZOIL-a, gdje je bila i četa Vojne policije”, kazao je svjedok.
On je naveo da je po njegovom dolasku načelnik za vojnu bezbjednost bio Himzo Selimović, koji je ubrzo otišao. Dodao je da je njegovu dužnost preuzeo Esad Omeragić, a potom Jusuf Omanović, da bi krajem 1995. na tu funkciju bio postavljen Mehmed Dobrača. Rekao je da je Dobrača bio i jedan od referenata u službi vojne bezbjednosti.
“Za zakonit rad Vojne policije zadužen je komandir, po stručnoj liniji načelnik vojne bezbjednosti, a ja komandujem”, kazao je Bahto.
On je rekao da je na čelnu Vojne policije bio Zahid Topuz, a da je poslije postavljen Ramiz Mićivoda. Objasnio je da su komandir Vojne policije, kao i načelnik za vojnu bezbjednost, bili dužni da ga izvještavaju o eventualnim nezakonitostima u postupanju prema zarobljenicima.
“Ja nikada nisam dobio primjedbu na postupanje ni od komandira ni od načelnika. Mislim da sam ja imao vrhunsku Vojnu policiju”, kazao je Bahto.
Svjedok je rekao da je referent bio zadužen za kontrolisanje rada Vojne policije. Dodao je da su ispitivanje zarobljenika vršili organi vojne bezbjednosti.
Ćamil Ramić, Himzo Selimović i Ramiz Mićivoda optuženi su za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada. S njima se sudi i Mehmedu Dobrači, kome su na teret stavljeni zločini nad zarobljenicima i civilima počinjeni 1995. na području Rogatice i Goražda.
Na pitanje Ramićeve Odbrane, Bahto je pojasnio stručnu nadležnost pomoćnika komandanta za bezbjednost u odnosu na Vojnu policiju. Braniteljici Vasviji Vidović kazao je da je komandir Vojne policije podnosio pomoćniku izvještaj po stručnoj liniji, a njemu po komandnoj.
“Ako uočim nedostatak, dajem zadatak komandiru ili pomoćniku da poduzmu mjere”, rekao je Bahto.
Tužiteljici Marijani Čobović je kazao da stručna nadređenost obuhvata i zakonito postupanje.
Braniteljica Vidović prigovorila je da se troše resursi pozivanjem jednog svjedoka po ročištu, navodeći da su mogla biti saslušana još dva svjedoka. Tužiteljica je rekla da će idući svjedok biti duže ispitivan, a predsjedavajuća Vijeća Minka Kreho je kazala da će ubuduće biti pozivano više svjedoka.
Suđenje se nastavlja 10. jula.
