Vijeće ministara povuklo odluku o kontroli naftnih goriva, odobreni pregovori o gasnim interkonekcijama

Nacrti osnova za vođenje pregovora zbog zaključivanja sporazuma BiH sa Srbijom i Hrvatskom u vezi sa izgradnjom gasovoda Istočna i Južna interkonekcija, usvojeni su jednoglasno, nakon što su prethodnih sedmica izazvali veliku javnu polemiku. Projekat gradnje novog gasovoda iz Srbije prema BiH koji bi, prema najavama, finansirao ruski “Gazprom” bio je test za državne vlasti u oslobađanju od ruskog uticaja, te odnosu prema politici i budućem članstvu u Evropskoj uniji.

Ministri danas nisu odlučivali o odluci o kontroli naftnih goriva.

Detektor je istraživao kako prijedlog odluke o kontroli naftnih goriva, koji je posljednji korak u pregovorima BiH za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju, predviđa markiranje goriva u BiH, po uzoru na Srbiju gdje su takve kontrole uvedene uz pomoć ruskog “Gazproma“, te kako bi zbog takve odluke gorivo moglo poskupjeti.

Državni ministar odbrane Zukan Helez potvrdio je da je odluka povučena s dnevnog reda nakon istraživanja Detektora. On je objasnio da su na sjednici kolegija i Vijeća ministara govorili o spornim dijelovima odluke koji su navedeni u istraživanju.

“I mogu vam kazati da ste bili u pravu i da ste doprinijeli ovome da se odgodi i da se uspostave ekspertski timovi da to rješavaju. Da ustvari kažu šta treba eliminisati, šta je štetno za državu, a šta dobro, i promijene sve ono što je problematično”, dodao je Helez.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, čije ministarstvo je predlagač ove odluke, nakon sjednice je poručio da zagovara njeno usvajanje i tvrdi da bi zaštitila potrošače, ali da postoje različita mišljenja o dijelu odluke koji se odnosi na markiranje. Njegov stav je da bi markiranje goriva trebalo biti usvojeno, ali da je zbog postojanja oprečnih mišljenja odluka povučena s dnevnog reda Vijeća ministara.

“Postoje sad razmišljanja na koji način modelirati odluku o markiranju i iz tog razloga su postojala dva koncepta. Iz tog, rekao bih, dualnog posmatranja, donijeli smo odluku da napravimo konsultaciju u narednih deset dana, kako mi na našem unutrašnjem planu, tako i sa predstavnicima Evropske energetske zajednice”, poručio je Košarac, izrazivši uvjerenje da će biti postignuto najbolje moguće rješenje i da će BiH okončati pregovore s Rusijom o ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Dodao je i da tokom jula planira odlazak u Rusku Federaciju, gdje će zagovarati bilateralne odnose u vezi s ulaskom BiH u Trgovinsku organizaciju, te da trenutno aktivno razgovara s predstavnicima Ruske ambasade da dođe do tog sastanka.

Košarac je nakon održane sjednice kazao i da je Istočna nova interkonekcija značajna za Republiku Srpsku i sve građane BiH, a istaknuo je i značaj Južne interkonekcije, uz napomenu da bi sada Vlada Federacije trebala napraviti korake za usvajanje zakona potrebnih za implementaciju ovog projekta. Dodao je i da je Republika Srpska korak ispred u ovom postupku jer su ranije usvojili potrebna zakonska rješenja.

“Mi smo danas na Savjetu ministara, pored podrške Istočnoj novoj interkonekciji, imenovali komisiju za pregovore s Republikom Srbijom i po zakonom predviđenom postupku ja vjerujem da će u najkraćem mogućem roku ta komisija za pregovaranje ući u proces utvrđivanja elemenata ugovora i da ćemo u konačnici, kroz implementaciju pozitivnih propisa u ovoj zelji, potpisati taj vrlo značajan sporazum”, kazao je Košarac.

Elmedin Konaković, ministar za vanjske poslove, kazao je da živi za idealna rješenja, ali da bi takva rješenja mogla biti neprijatelj aktuelnima. 

“Neki nisu sagledali činjenicu da su ovo dva važna projekta za smanjenje ovisnosti BiH o bilo kakvom energetskom lobiju. Spreman sam da sve cijevi koje mogu, dođu u BiH. Garantujem vam da će se kroz Istočnu interkonekciju grijati i ljudi iz Federacije. Zašto bismo, ljudi, bili protiv toga?”, rekao je Konaković.

Detektor je ranije pisao o tome kako vlasti u Republici Srpske insistiraju na projektu “Nove istočne interkonekcije”, koja će se kod Bijeljine spajati sa gasovodom u Srbiji i za koji očekuju da će ga finansirati ruski “Gazprom”,  na šta ne bi blagonaklono gledali iz Evropske unije, čija BiH želi postati članica.

Ministri su usvojili i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kojim bi trebala biti riješena pitanja poput sukoba interesa članova ovog Vijeća i izvještaja o imovini nosilaca pravosudnih funkcija. Ovim izmjenama bit će omogućena njihova provjera, te osnivanje Jedinice za integritet unutar Sekretarijata Vijeća koja bi, između ostalog, bila zadužena za provjeru. 

Ova jedinica formirana je u drugoj polovini 2020. godine ali, uprkos tome, nije počela djelovati. Za njeno osposobljavanje bilo je neophodno usvojiti izmjene Zakona. Prethodne izmjene i dopune usvojene su sredinom jula 2021. godine u Vijeću ministara, ali nisu prošle parlamentarnu proceduru, o čemu je BIRN BiH pisao.

Osim ovih odluka, Vijeće ministara je jednoglasno usvojilo nacrte Zakona o vanjskim poslovima i Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, te Prijedlog odluke o izmjenama i dopuni odluke o projektu nabavke helikoptera od Sjedinjenih Američkih Država za Oružane snage BiH.