Grupa migranata s banerima na kojima mole za pomoć pokušava preći granicu s Hrvatskom 2018. godine. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Hrvatske vlasti, uprkos zvaničnim negiranjima i opredjeljenjima za poštovanje prava na traženje azila i drugih ljudskih prava, učestvuju u vraćanju osoba, uključujući i djecu bez pratnje i porodice s malom djecom u BiH, navodi se u izvještaju “‘Kao da smo životinje’: Vraćanje osoba koje traže zaštitu iz Hrvatske u BiH”:
Granična policija često krade ili uništava telefone, novac, identifikacione dokumente i druge predmete u privatnom vlasništvu, često podvrgava djecu i odrasle ponižavajućem postupanju, ponekad na eksplicitno rasističke načine, navodi se u saopćenju ove organizacije.
“Vraćanja su već dugo vremena standardna operativna procedura Granične policije Hrvatske, a hrvatska vlada zavarava institucije Evropske unije kroz odstupanja i prazna obećanja”, kazao je Michael Garcia Bochenek, autor izvještaja i viši savjetnik za prava djece pri organizaciji Human Rights Watch.
“Ova gnusna zlostavljanja – kao i službena dvoličnost koja ih omogućava – trebaju prestati”, navodi on.
U više od 100 intervjua, koji su uključivali i intervjue s više od 20 djece bez pratnje i 20 roditelja koji putuju s malom djecom, opisana su brutalna vraćanja, pri čemu su neke osobe izjavile da ih je hrvatska policija vratila nazad desetak puta, redovno ignorišući njihove zahtjeve za azil.
Firooz D., petnaestogodišnjak iz Afganistana, u intervjuu je ispričao kako su hrvatski policajci udarili njega i njegovog vršnjaka, uzeli 500 eura i sve ostale stvari iz njegovog ruksaka, a potom ga vratili nazad u Bosnu i Hercegovinu u aprilu 2023.
“Rekli su da će nas stvarno istući ako nas ponovo uhvate”, kazao je ovaj dječak, a u svjedočenju sličnom njegovom Rozad N., sedamnaestogodišnjak iz Iraka, ispričao je kako mu je jedan policajac prilikom prvog ulaska u Hrvatsku uzeo telefon i stavio ga u svoj džep.
“Bio sam iznenađen. Rekao sam: ‘Šta to radiš? To je moj telefon.’ On je rekao: ‘Oh, bio je tvoj. Sad pripada meni.’ Nisam shvatao šta se događa. Počeo sam da vičem, a on me je tukao”, prepričao je ovaj sedamnaestogodišnjak i naveo kako je i prilikom kasnijih ulazaka u Hrvatsku vidio ista dešavanja.
“Natjeraju vas da otvorite telefon, potom uđu u mape da vide šta ste označili. Provjere fotografije. Pogledaju da li ima nekih grupnih razgovora. Žele da vide jeste li imali bilo kakav kontakt s krijumčarima. A onda, ako im se sviđa telefon, natjeraju vas da unesete šifru, tako da ga mogu vratiti na fabričke postavke, i zadrže ga”, kazao je Rozad u intervjuu 2021. godine.
Hrvatska je u mjesecima prije pridruživanja Šengenskoj zoni, kako se činilo, vraćala manje ljudi, ali su do marta nastavili s vraćanjima velikih razmjera, utvrdio je Human Rights Watch.
U drugoj polovini 2022. godine korištena je taktika izdavanja naloga o protjerivanju po kratkom postupku, koji nisu uzimali u obzir potrebe za zaštitom niti nudili zaštitu pravičnog postupanja, dok je do kraja marta 2023. godine ta praksa napuštena.
Tokom marta i aprila u Bosnu i Hercegovinu je prebačeno nekoliko stotina ljudi na osnovu “sporazuma o ponovnom prihvatu”. Ovaj prihvat se provodi na graničnim prelazima, ali ne uzima u obzir potrebe za zaštitom niti pruža kritičnu zaštitu pravičnog postupanja, što Human Rights Watch smatra masovnim protjerivanjima po kratkom postupku.
“Vraćanja iz Hrvatske krše međunarodne zabrane mučenja i drugih oblika zlostavljanja, kolektivnog protjerivanja i povratka u opasnost, odnosno prisilnog udaljenja ili vraćanja (refoulement). Vraćanja djece krše norme za prava djeteta”, navodi se u saopćenju ove organizacije te dodaje da bi vraćanja u BiH i kolektivna protjerivanja trebala prestati.
“Vraćanja ne bi trebala biti uobičajena aktivnost”, kazao je Bochenek, dodavši da institucije Evropske unije trebaju pozvati Hrvatsku na odgovornost zbog kršenja međunarodnih normi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske nije odgovorilo na zahtjeve za sastanak ili za komentar na nalaze za potrebe ovog izvještaja.
