Neophodna specijalizacija za borbu protiv korupcije: Konferencija glavnih tužilaca u BiH

Predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija je kazao da svi zajedničkim naporima moraju unaprijediti rad i postupanje u pogledu rješavanja složenih predmeta visoke korupcije i ratnih zločina, ali i svih drugih preporuka za približavanje BiH Evropskoj uniji.

“Opredjeljenje VSTV-a BiH je da pruži podršku i osigura mehanizme za otklanjanje prepreka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i drugih krivičnih djela”, kazao je Lagumdžija, poručujući tužiocima da ovogodišnju konferenciju iskoriste za predlaganje modela rješavanja tih problema.

On je podsjetio na obavezu tužilaštava u rješavanju predmeta izbornih prevara kako bi se javnosti poslala jasna poruka da tužilaštva rade s ciljem osiguravanja vladavine prava i održavanja pravnog sistema.

Johan Satler, šef misije EU u BiH poručio je da je dodjeljivanje kandidatskog statusa za članstvo BiH u EU snažan korak i pokazatelj da BiH pripada toj porodici, ali da ono nosi i očekivanja od pravosuđa u ispunjavanju svih 14 prioriteta.

“Do sada to nismo vidjeli u značajnoj mjeri, ali BiH mora pokazati trud i želju u pogledu ispuvanjava preporuka”, poručio je on.

Predstavljajući analiza rezultata rada u tužilaštvima u BiH s fokusom na korupciju i organizovani kriminala, Sanin Bogunić, predsjedavajući Stalne komisije za efkasnost i kvalitet tužilašava VSTV-a BiH, kazao je da kvantitativni statistički podaci pokazuju pad u pogledu istraga, optužnica i presuda, ali da je ostvarena norma od preko 120 posto, koja nikad prije nije bila veća.

“Broj neriješenih predmeta raste, za preko hiljadu predmeta je više u odnosu na raniji period. Smanjen je i broj podignutih optužnica i riješenih predmeta”, kazao je Bogunić.

On je podsjetio da je u 2022. godini podignuto tri puta više optužnica za visoku korupcije u odnosu na raniji period i da je to značajan iskorak, ali da imaju smanjen broj u predmetima ratnih zločinaca i da je uglavnom uzrok nedostupnost optuženih lica.

Glavni državni tužilac Milanko Kajganić je kazao da su u Tužilaštvu BiH počeli s potpunom specijalizacijom odjela i uspostavili šest novih odsjeka pri odjelu za korupciju, organizovani i privredni kriminal, te da su osposobili pet tužilaca koji rade samo na predmetima korupcije.

“Statistički, mi smo zadovoljni rezultatima i uvijek smo norme ispunjavali sa više od 100 posto. U 2021. godini smo imali samo jednu optužnicu za visoku korupciju, a u 2022. smo podigli tri, što je značajno povećanje”, kazao je Kajganić.

On je ponovo izrazio nezadovoljstvo u radu policijskih agencija prilikom dostavljanja izvještaja Tužilaštvu BiH, kao što je to kazao i pred VSTV-om predstavljajući izvještaj o radu, podsjećajući da su od 150 predmeta, samo u sedam dobili izvještaj policijskih agencija.

Miodrag Bajić, vršilac dužnosti glavnog tužioca Republičkog javnog tužilaštva, oštro je poručio da je tužilaštvima i sudovima hitno potrebna specijalizacija u pogledu rada na složenim predmetima visoke korupcije, iako je situacija bolja nego u ranijem period.

“Ne možemo reći da tužilaštva ne rade nikako, da su u potpunosti loša i da nema poboljšanja u procesu rada, jer kad se sjetimo prije 15 godina – stanje je bilo dosta gore, neorganizovano. Danas imamo materijalne i tehničke kapacitete kao što su informatički sistemi, program TCMS-a, gdje vidimo kakvo je stanje s predmetima”, kazao je on, dodajući da stanje ipak nije zadovoljavajuće.

On je, na tvrdnju Kajganića da je potrebna veća angažiranost policijskih agencija, kazao da nije bitno ko je kriv, već da je neophodno što prije krenuti u rješavanje problema visoke korupcije koja je, kako je kazao, BiH svrstala među najgore zemlje u Evropi.

“Današnji obim korupcije je takav da u svim međunarodnim i domaćim izvještajima i mom zapažanju vidim da je korupcija zastupljena u svim mogućim fazama, nema nijednog segmenta gdje nije ušla. Kad je ona ušla u pravosuđe – u posljednji zid odbrane – ne trebam vam ništa više pričati, vi ste toga vrlo dobro svjesni”, kazao je on.

Marjana Popović, šefica kabineta Predsjedništva VSTV, podsjetila je da su transparentnost i integritet pozicionirani kao najznačajniji strategijski prioriteti pravosuđa, te da je realizacija komunikacijske strategije jedan od imperativa u narednom radu.

Ona je podsjetila prisutne tužioce da je neophodno da u odbijanju dostavljanja odgovora medijima, putem upita i zahtjeva, trebaju obrazložiti i tačne razloge zašto ne dostavljaju odgovor s obrazloženjem u cilju bolje transparentnosti, dodajući da svoje internet stranice trebaju koristiti za objavljivanje odluka koje donose, i pravovremeno obavještavati javnost.

Predstavljajući nalaze i preporuke za upravljanje postupkom u složenim predmetima, Amra Hamidović, pravna savjetnica Misije OSCE-a u BiH, kazala je da je analizom slučajeva organiziranog kriminala i korupcije od 2016. godine do aprila 2023. utvrđeno da prosječna dužina trajanja postupka daleko premašuje okvire Pravilnika VSTV-a, o čemu je bilo govora i prethodnog dana na Konferenciji predsjednika sudova u BiH.

Halisa Sopljak, pravna savjetnica u Misiji OSCE-a u BiH, predstavila je saznanja i nalaze iz monitoringa misije u procesuiranju krivičnih djela izbornih prevara, navodeći da nakon treninga koji je Misija organizovala za predstavnike tužilaštava i policijskih agencija niko poslije nije organizovao edukaciju, a koja se pokazala neophodnom u pogledu rada na ovakvim predmetim i koja se mora smatrati prioritetnom zbog nadolazećih izbornih procesa.

Ona je kazala da su tokom praćenja procesuiranja krivičnih djela izbornih prevara najveću pozitivnu angažiranost zabilježili u Brčko distriktu, dok ostale pravosudne institucije u BiH imaju znatno manji broj predmeta.

“Ukupna stopa efikasnosti za lokalne izbore održane 2020. godine iznosila je 47 posto, a za opšte izbore 2022. godine samo 12 posto“, kazala je Skopljak.

Na panelu o izazovima tokom imenovanja i odgovornosti nosilaca tužilačke funkcije, osim prezentovanih procedura imenovanja u skladu s pravilnikom i zakonom, raspravljalo se i o mogućnostima da glavni tužioci daju mišljenje o prijavljenim kandidatima, te mogućnosti da se traže dodatne informacije o kandidatima koji su se prijavili za tužilačke pozicije.