Reakcija Ambasade Republike Turske na priču o dodjeli tendera kineskim i turskim firmama

Kao što je poznato, usluge međunarodnog ugovaranja jedna su od glavnih oblasti aktivnosti u kojima Turkiye ima visoku konkurentsku moć i svjetski ugled u posljednjih pedeset godina. Turske ugovorne kompanije započele su svoje aktivnosti na međunarodnom tržištu u Libiji 1972. godine, proširile su svoje aktivnosti na Bliski istok u drugoj polovini 70-ih, na evroazijske zemlje krajem 80-ih, te na druge regije i zemlje svijeta u narednom periodu.

Od danas je “Türk müteahhitliği” (tursko ugovaranje) postao globalni brend i naše kompanije su od 1972. godine realizovale oko 12 hiljada projekata vrijednih 474 milijarde USD na pet kontinenata i 133 države. Turske ugovorne kompanije uglavnom posluju u zemljama Evroazije, Bliskog istoka i Afrike.

Prezentacija projekata izvedenih po međunarodnim standardima, po pristupačnijim cijenama od kompanija u konkurentskim zemljama i na vrijeme, visoko zadovoljstvo kupaca, pouzdano poslovno partnerstvo, bogato međunarodno iskustvo stečeno u širokom spektru projekata, poznavanje poslovnog okruženja u zemljama poslovanja, kvalifikovana radna snaga i sklonost preuzimanju rizika čine turske izvođače superiornijim u konkurenciji. Osim toga, dobre komunikacijske vještine, prilagođavanje društvenom životu, pružanje dodatne vrijednosti privredi i zapošljavanje lokalne radne snage u zemljama u kojima poslujemo važne su karakteristike naših kompanija.

Naše kompanije su realizovale različite projekte kao što su rezidencije, poslovni centri, društveno-kulturni i turistički objekti, kongresni centri, stadioni, međunarodni aerodromi, željeznica, metro i lahki željeznički sistemi, put-most-tunel, industrijski objekti, elektrane u mnogim zemalja svijeta u periodu od 50 godina, a neke od naših kompanija postale su traženi brendovi u određenim vrstama poslovanja.

Turske kompanije, koje pokazuju međunarodni uspjeh i iskustvo u Bosni i Hercegovini, do danas su poduzele više od 50 projekata vrijednih više od milijardu dolara. Naime, u 2022. godini urađeno je ukupno oko 103 miliona dolara ugovorenih poslova, koje su raspisale javne institucije u Bosni i Hercegovini i koje su uglavnom finansirane iz međunarodnih fondova.

S druge strane, prema podacima koje je objavila Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA); sa iznosom ulaganja od 147 miliona KM (75,2 miliona eura) u 2021. godini, Turkiye je druga zemlja koja najviše ulaže u Bosnu i Hercegovinu, a ulaganja iz Turkiye predstavljaju 15,1 posto ukupnih stranih investicija.

Uzimajući u obzir ukupan iznos direktnih investicija primljenih u periodu od maja 1994. do decembra 2021. godine, Turkiye je na desetom mjestu sa približno 519 miliona KM (265,3 miliona eura). Investicije ostvarene u ovom periodu iznose 3,1 posto od ukupnog iznosa ulaganja.

Pored kapitalnih ulaganja naše zemlje, kada se uračunaju razvojne pomoći i druge mogućnosti koje nam pružaju različite institucije, a posebno TIKA, finansijski doprinos od poslijeratnog perioda do danas procjenjuje se na oko milijardu eura.

Uzimajući u obzir turske programe razmjene iskustava i razvojne pomoći za dijeljenje kapaciteta i povećanje javnih institucija, ulaganja privatnog sektora i donacije općina i nevladinih organizacija, Turkiye je jedna od zemalja koja je iskreno podržavala procese obnove, rekonstrukcije i razvoja poslijeratne Bosne i Hercegovine od 1995. godine.
Vidi se da zaposlenost koju stvaraju turske institucije i organizacije pruža važnu podršku u borbi protiv nezaposlenosti, koja je u visokim stopama.

U svjetlu svih ovih informacija, članak objavljen na vašem portalu 30. marta 2023 pod naslovom “Kineski i turski monopol u gradnji BiH vrijedan šest milijardi maraka“, kojeg potpisuje Nermina Kuloglija-Zolj, nije zasnovan na stvarnim informacijama i podacima. Pristup u članku je dodana vrijednost koju stvaraju turske institucije i organizacije u Bosni i Hercegovini; Ignorisanjem prednosti koje stoje iza uspjeha turskih kompanija, kao što su blizina tržištu, rad sa lokalnim kompanijama, uspješan učinak u realizaciji projekata na vrijeme, te prednosti u cijeni, i činjenica da su turske kompanije sa svojim uspostavljenim iskustvom pobjeđivale na mnogim tenderima koje je finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj i preduzimale izazovne projekte ne samo u Bosni i Hercegovini već i u zemljama EU, najblaže rečeno, narušen je princip nepristrasnosti, što je najosnovniji moto novinarstva.

Želimo izraziti da biste u ovom kontekstu trebali preispitati ovo pitanje i cijeniti pozitivno gledište koje odražava realnost projekata i aktivnosti koje je naša zemlja implementirala u Bosni i Hercegovini, a prikladnije bi bilo za slobodno, savremeno i nepristrasno medijsko razumijevanje da dodijelite prostor za to u vašim rubrikama.