Safetu Brkiću uslovna kazna zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka

Brkić je sporazumom priznao krivicu da je putem društvene mreže objavio pisanu izjavu zaštićenog svjedoka u predmetu za terorizam i na taj način neovlašteno otkrio podatke o njegovom identitetu, koji je odlukom Suda BiH proglašen tajnim, sa obavezom čuvanja tajnosti u periodu od 30 godina.

Sporazumom o priznanju krivnje, koji je Sud BiH prihvatio, Brkiću je predviđena uslovna kazna od dvije godine zatvora, koja se neće izvršiti ukoliko u roku od tri godine ne ponovi krivično djelo.

“Prilikom odlučivanja o visini kazne,Tužilaštvo je cijenilo olakšavajuću okolnost da se sporazum postiže na samom početku postupka, da optuženi nakon 2017. godine nije počinio krivično djelo, da je pronašao posao, da se resocijalizovao, te da ne postavlja imovinskopravni zahtjev“, navela je tužiteljica Elvira Stanojlović u pojašnjenju sporazuma.

Dodala je i da se na ovaj način postiže ekonomičnost postupka, ali i manja mogućnost izlaganja zaštićenog svjedoka dodatnom otkrivanju identiteta, te da je olakšavajuće to što je optuženi izrazio kajanje. Uz pojašnjenje, u spis je uložila i 16 materijalnih dokaza.

Brkićev branilac Semir Zukić kazao je da se Odbrana u cijelosti pridružuje navodima Tužilaštva i ne protivi se dokazima, kao i da je optuženi od početka sarađivao sa Tužilaštvom i Sudom, te da potpisivanjem sporazuma izražava krivnju. Odbrana je uložila i dva materijalna dokaza o poslovnim angažmanima optuženog.

“Ostajem uz Odbranu i izjavljujem da ću poštovati presudu koja mi bude izrečena“, kratko je dodao optuženi Brkić.

Nakon izricanja presude, Tužilaštvo i Odbrana odrekle su se prava na žalbu, a Sud je donio rješenje prema kojem je optuženi oslobođen sudskih troškova.

Brkiću je ovo treća presuda, nakon što mu je Sud BiH ranije objedinio kazne prema presudama za ratovanje na području Sirije i izazivanje narodne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti.

Sud BiH je 2016. osudio Brkića na tri godine zatvora za organizovanje terorističke grupe te je u toj presudi navedeno da je on 13. maja 2013. sa sarajevskog aerodroma otputovao u Istanbul, odakle je ilegalno prešao u Siriju, u grad Haritan, u namjeri da se bori na strani takozvane Islamske države, gdje je boravio sve do 5. marta 2014. i zajedno s drugim osobama iz BiH učestvovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani ISIL-a u jedinici “Mudžahiri i Ensarije”.

Prije toga je pravosnažnom presudom Kantonalnog suda u Zenici – zbog izazivanja narodne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti – osuđen na tri mjeseca zatvora.