Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Formiranje ovog tijela je, prema Revidiranoj strategiji usvojenoj u septembru 2020. godine, bilo predviđeno u roku od 30 dana od njenog usvajanja.

Prijedlozi Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine za formiranje ovog tijela bili su i ranije na dnevnom redu Vijeća ministara, ali se o njima nije raspravljalo.

Ovom odlukom je u Nadzorno tijelo imenovano šest članova, šest zamjenskih i dva člana bez prava glasa.

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, bit će predsjedavajući ovog tijela, a njegov zamjenik je Željko Bogut iz Državnog ministarstva pravde.

Osim njih, imenovani su i Damir Šapina iz Federalnog ministarstva pravde, Viktor Nuždić iz Ministarstva pravde Republike Srpske, Zekerija Mujkanović iz Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH i Lejla Čopelj iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Za zamjenske članove imenovani su Saša Sarajlić, Renata Kapetanović, Semir Huremović, Dario Novković, Dejan Đurović i Mevludin Mujezinović.

Članovi Nadzornog tijela bez prava glasa su Minka Kreho i Ivan Matešić.

Ranijim prijedlogom odluke na listi kandidata za Nadzorno tijelo bio je i Milorad Kojić ispred Ministarstva pravde Republike Srpske.

Kojić je direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske (RS), a ovaj prijedlog bio je neprihvatljiv za udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Prema odluci o formiranju Nadzornog tijela, svi koji rade na izvršavanju Revidirane države strategije izvještavat će Nadzorno tijelo o provedenim aktivnostima.

“Nadzorno tijelo će o izvršavanju mjera iz Revidirane strategije podnositi kvartalne izvještaje Vijeću ministara BiH na usvajanje”, navodi se u saopćenju Vijeća ministara i dodaje se da izvještaji mogu sadržavati i prijedlog mjera za unapređenje stepena realizacije pojedinačnih strateških mjera.

Revidirana strategija sačinjena je nakon što rok za završavanje najsloženijih predmeta nije ispoštovan prema Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina iz 2008. godine. Prema ovoj strategiji, najsloženiji predmeti trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnom nivou, a preostali u roku od 15 godina.

Revidiranom strategijom je rok za završavanje svih predmeta ratnih zločina bio 2023. godina. Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH) je ranije pisala kako ovaj rok neće biti ispoštovan.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica što je izazov sa kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona