Iva Vukušić: Države angažuju paravojske kako bi izbjegle odgovornost za nasilje

Govoreći na predavanju “Paravojske u bivšoj Jugoslaviji i Ukrajini: nasilje u ime države” koje je za studente održano u Bosanskom kulturnom centru, Vukušić je rekla kako veliki broj nereguliranih oružanih grupa učestvuje u ratovima širom svijeta. Naziva ih se različitim izrazima – “paravojske”, “milicije”, “nedržavni akteri”, “plaćenici”, “odredi smrti”… Radi se “najčešće o muškarcima koji napadaju civile u ime države s kojom nemaju nikakav formalni odnos”.

“Strašno je važno da u trenutku uspostavljanja nisu formalno dio države, one su na neki način prikrivene. Te jedinice su plaćene, ne na javan način, time što se potpisuju papiri o plaćanju samo nadimcima, ne punim imenima. Na različite načine se skrivaju te veze i onda kasnije države to koriste i lako ih se odriču, mada te jedinice djeluju zapravo za državu”, kazala je Vukušić te dodala kako je to “nešto što je dokučila kroz svoje istraživanje u bivšoj Jugoslaviji”, kao i da se te karakteristike mogu prepoznati u paravojskama u bivšoj Jugoslaviji i Ukrajini.

Vukušić, autorica knjige “Srpske paravojske i raspad Jugoslavije: državne veze i obrasci nasilja”, koja je izašla u septembru prošle godine, govoreći o karakteristikama paravojnih grupa, istakla je kako su one dobro naoružane, sa jakim liderstvom i strukturom, sa javnim obilježjima i političkom svrhom, da nisu dio zvaničnih policijskih i vojnih struktura države. Jedinice, dodala je, “djeluju u sivoj zoni, ali imaju vrlo dinamičan odnos s državom”.

“Tajno se finansiraju, tajno šalju na teren, kao što je bilo u Jugoslaviji, imaju bliži odnos s državom, neformalno su pod ministarstvom oružanih snaga i policijom, ali uz blagoslov države koja ih tajno plaća. Bave se nezakonitim aktivnostima, povezanim s organizovanim kriminalom, kao što je trgovina drogom, krijumčarenje, prodaja umjetnina”, rekla je Vukušić, čiji se istraživački rad bavi nereguliranim oružanim grupama, genocidom, masovnim nasiljem i tranzicijskom pravdom, te posebno krivičnom odgovornošću.

Ona je kazala da se volonteri regrutuju iz raznih sportskih klubova, navijačkih grupa, te da se radi o ljudima koji se nisu prethodno ostvarili, čija je pokretačka snaga za ulazak u jedinice ekonomska korist.

“Ako pratite suđenje Stanišiću i Simatoviću, vidjeli ste da je Tužilaštvo u Haagu jako teško s time izlazilo na kraj, zbog toga što su te veze skrivene, zato što ljudi koji su te paravojske organizirali i slali na teren da čine određene radnje, između ostalog i zločine, dobro su prikrivali tragove. Puno je lakše suditi nekome za odgovornost iz Vojske Republike Srpske poput [Ratka] Mladića nego Arkanovim jedinicama ili ‘Crvenim beretkama’, zato što one formalno ne postoje ne papiru i mijenjaju imena”, istakla je Vukušić, dodavši kako su paravojske efikasan instrument koji države još uvijek koriste.

Ona je napravila paralelu s paravojnim formacijama u Ukrajini, poput “Wagnera” iz Rusije, koja regrutuje zatvorenike. Rekla je kako su ratni veterani iz Srbije i Hrvatske prisutni na ratištu u Ukrajini, te da se bore na suprotnim stranama, ali da se radi o malom broju ljudi.

Boris Buden, univerzitetski profesor filozofije koji je moderirao predavanje, smatra da se “radi o jednom trendu da države prenose zadaću obavljanja nasilja na privatne subjekte, odnosno na takozvane paramilitarne grupe i plaćenike”. Naveo je primjer američke invazije na Irak i Afganistan, gdje su privatne firme na sebe preuzimale zadaću vršenja nasilja. On kaže kako je u ratu u BiH i Hrvatskoj to izgledalo spontano, ali da je bila očigledna veza između države i paramilitarnih grupa.

“Pravni sistem se još nije prilagodio ovim transformacijama. Ta veza između države i paravojski je zamućena, zamaskirana, što je i cilj. Mislim da se taj problem ne može pravno riješiti jer se to toliko širi. U pozadini postoji država, ali ona radi iza zavjese. Pravna regulacija, pogotovo internacionalna, uvijek kaska za realnošću”, kazao je Buden.

Javni događaji u Sarajevu dio su međunarodnog akademskog programa “Rat i revolucija: Razumijevanje 1989. u kontekstu umjetnosti jugoistočne i centralne Evrope” koji okuplja istraživačice i istraživače na doktorskim i postdoktorskim studijima zainteresirane za teme rata i umjetnosti unutar ove regije. Program, koji se nakon Sarajeva nastavlja u Bukureštu, Poznanu i online, ima za cilj propitivanje ustanovljenih perspektiva na historijske događaje 1989. godine, te znanstveno razumijevanje njihovih utjecaja na razvoj umjetnosti i kulture iz jedinstvene, transnacionalne perspektive.