Izbor Radomira Lukića za sudiju Ustavnog suda RS-a narušava princip nezavisnosti pravosuđa

Na sjednici Narodne skupštine RS-a sredinom marta ove godine odlučeno je da će Lukić biti izabran za sudiju Ustavnog suda ovog entiteta. Radio televizija Republike Srpske (RTRS) je 14. marta objavila da su poslanici vladajuće većine ocijenili da je on jedan od najboljih pravnika i osnivača Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, dok je opozicija smatrala da pravosudne funkcije ne mogu obavljati oni koji su politički angažovani, jer se time narušava nezavisnost pravosuđa.

Advokatica Tatjana Savić iz Bijeljine smatra kako je, u trenutku kada je povjerenje građana u pravosuđe na najnižem nivou, izuzetno bitno da se u pravosuđe, a posebno u ustavne sudove, biraju osobe koje su izuzetno cijenjene u stručnoj javnosti i koje nisu trenutno ili ranije bile politički angažovane.

“Pripadnost političkoj partiji sudije bilo kog suda, a naročito ustavnih sudova, stvara dodatnu sumnju u razloge imenovanja i u motive za donošenje odluka koje se tiču svih građana, čak i kada su stručnost i znanje neupitni”, kaže ona.

Iz Transparency Internationala u BiH kažu da imenovanja aktivnih političara na pravosudne funkcije narušava temeljni princip nezavisnosti pravosuđa, ali da je, nažalost, veliki broj sudija izabran upravo s političke pozicije.

Kako pojašnjavaju, uočljivo je da su mjesta u ustavnim sudovima često predmet stranačke trgovine, čime se šalje direktna poruka građanima da stranke kontrolišu sudove i time se svakako urušava i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

“Lukić je predsjednik političke partije koja je u prethodnom periodu aktivno podržavala vlast, govorio je na skupovima podrške toj istoj vlasti od koje je dobio političku podršku, a ovaj i slični primjeri za posljedicu imaju političku kontrolu nad pravosuđem i pad povjerenja javnosti u pravosudne institucije, što redovno vidimo u svim istraživanjima koje provodimo”, dodaju oni.

Lukić je novinarima BIRN-a BiH rekao da je u julu prošle godine podnio ostavku na mjesto predsjednika Prve SDS i istupio iz članstva, te da posljednje što je uradio jeste da je potpisao prijavne liste za stranku za izbore jer ona nije imala novog predsjednika, a on je bio u registru.

“Od septembra ja ne obavljam nikakve partijske dužnosti niti sam aktivan u Prvoj SDS, jer – ponavljam – istupio sam iz članstva, a pre toga podneo ostavku upravo zbog konkurisanja za mesto ustavnog sudije. Naravno da mi kao ustavnom pravniku ne pada na pamet da se nalazim u političkoj stranci za vreme tog mandata”, kazao je Lukić.

Prema stranici Jedinstvenog informacionog sistema za registraciju poslovnih subjekata u RS-u, Lukić se još uvijek navodi kao predsjednik Prve SDS.

Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac smatra da sudije, kao lica imenovana na datu dužnost, treba da odlikuje profesionalna nepristrasnost, visoki moralni kvaliteti i dokazane stručne sposobnosti.

“Političke organizacije suštinski uvijek imaju određeni program i ciljeve koji zagovaraju određenu stranu i smjer socijalnog, privrednog i političkog djelovanja, pa u slučaju da je određena ličnost prethodno prepoznata u javnosti kao istaknuti nacionalista ili liberal ili socijalista, što članstvo u političkoj partiji svakako nosi, to će znatno uticati na percepciju javnosti o takvoj ličnosti kao sudiji, a to ne samo da nije poželjno već je i zakonom zabranjeno”, kaže ona.

Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i sudija Vrhovnog suda Federacije BiH Mustafa Šabić kaže da Vijeće dostavlja listu sudija na osnovu bodovanja sa intervjua.

“Mislim da političari ne bi trebali biti sudije bilo kojeg suda, pa ni ustavnih sudova”, kaže on, te dodaje da to smatra iz razloga što to utiče direktno ili indirektno na nezavisnost pravosuđa.

Savić dodaje kako smo svjedoci brojnih upitnih imenovanja od strane VSTV-a, a pod posebnom lupom su imenovanja sudija ustavnih sudova za koje su nadležne skupštine, koje u suštini predstavljaju politički organ.

Iz Transparencyja navode kako je u Republici Srpskoj ovo prilično duga tradicija i da postoji niz sličnih primjera.

“Poznato je da je predsjednik Ustavnog suda bio ministar u Vladi RS-a. Pomalo je zaboravljena i afera kada je bivši sudija Ustavnog suda BiH iz RS-a u pismu predsjednika SNSD-a oslovljavao sa ‘šefe’, a na poziciju je imenovan kao dugogodišnji poslanik te stranke”, pojašnjavaju oni.

Krstan Simić je s pozicije sudije Ustavnog suda BiH smijenjen 2010. godine, nakon objavljivanja u medijima pisma koje je uputio predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradu Dodiku, te medijskih istupa u kojima je kritizirao Ustavni sud. On se zbog smjene žalio Sudu BiH, koji se proglasio nenadležnim, a potom uputio apelaciju i Evropskom sudu za ljudska prava.

Advokatica Kisin Zagajac dodaje da ukoliko će se zakonske odredbe dosljedno primjenjivati, građani koji su učlanjeni u političke organizacije, pa čak i u udruženja građana koja podržavaju i u vezi su s radom političkih organizacija, ne bi smjeli obavljati funkciju sudije ili tužioca.

“Ovaj uslov jasno je definisan u Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, u poglavlju ‘Nespojivost dužnosti sudije i tužioca sa drugim funkcijama’, zajedno sa ostalim inkompatibilnostima decidno navedenim u samom zakonu”, kaže ona i dodaje da vrlo slično rješenje propisuje i Zakon o Ustavnom sudu RS-a, te da je ova nespojivost propisana i kao disciplinski prekršaj sudije ili tužioca.

Prema Zakonu o Ustavnom sudu RS-a, predsjednika i sudije imenuje Narodna skupština i Vijeće naroda na prijedlog predsjednika RS-a, dok VSTV predsjedniku ovog entiteta predlaže listu kandidata za predsjednika i sudije Suda.

“Sudija Suda ne može vršiti nikakvu drugu javnu funkciju, kao i poslove koji su nespojivi sa sudijskom funkcijom”, navodi se u ovom zakonu, te se dodaje da o nespojivosti funkcija mišljenje daje Sud.

Prema Transparency Internationalu, postoje i obrnuti slučajevi gdje se s pravosudne odlazi na političku funkciju. Nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija je nakon ostavke postao savjetnik Dodika, koji je tada bio član Predsjedništva BiH.

“Sličnu praksu imamo i u ostatku BiH jer političke stranke čak ne žele graditi ni privid nezavisnosti pravosuđa, a u situaciji kada urušite povjerenje građana u institucije, dolazi do cvjetanja korupcije, koja očigledno nekome odgovara jer stvari počnu funkcionisati po čitavom nizu nepisanih pravila, kada ne možete računati na pravnu zaštitu institucija”, dodaju iz Transparency Internationala.

Do objave ovog teksta Ustavni sud RS-a i VSTV nisu odgovorili na upit za komentar.